Energetsko siromaštvo jedan je od velikih i rastućih društvenih problema u BiH. Liberalizacijom energetskog tržišta došlo je do značajnog rasta cijena energenata, a što socijalnim kategorijama stanovništva značajno otežava pristup osnovnim energetskim uslugama potrebnim za normalne životne uvjete.
Socijalno ugroženo stanovništvo, u koje se ubrajaju umirovljenici, kućanstva s niskim primanjima, samohrani roditelji s više djece, osobe s invaliditetom posebno su podložni energetskom siromaštvu.
Nažalost, BiH i dalje nema jasnu definiciju energetskog siromaštva, što je preduvjet za kreiranje programa pomoći ugroženom stanovništvu.
Sponzorirani članak
Velika akcija Hisense klima u Eltingu: Vrhunski uređaji, 5 godina garancije i osigurana montaža
Porazno istraživanje
Energetsko siromaštvo je definicija kojom se uspoređuje koliko neko kućanstvo ili pojedinac troši novca na energiju – električnu i toplinsku u odnosu na primanja koja ostvaruje. Međutim, dva istraživanja kažu da je više od 50% svih kućanstava u BiH energetski siromašno, odnosno da izdvaja više od 15% svojih primanja kako bi izmirilo račune za energiju. Podaci prezentirani krajem 2021. pokazuju još katastrofalniju sliku.
Naime, na području TŽ-a izvršeno je jedinstveno istraživanje o energetskom siromaštvu. Obavljeno je na uzorku od 10.000 kućanstava s područja šest lokalnih zajednica, a posredstvom zajedničkog projekta Centra za ekologiju i energiju i švicarskog Caritasa.
Solarne panele na kućanstva uskoro ćemo moći stavljati bez dozvola
Rezultati nisu nimalo ohrabrujući. Energetski siromašno kućanstvo u Europi je ono koje troši više od 10% svog kućnog proračuna na električnu i toplinsku energiju. Ako isti kriterij primijenimo na BiH, u tu kategoriju spada više od 70% kućanstava.
– Zato smo predložili jedan novi kriterij, da uzmemo ona kućanstva koja više od 15% svojih prihoda troše na električnu i toplinsku energiju te je, prema tom kriteriju, otprilike 43% kućanstava energetski siromašno – kazala je tom prilikom Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.
Od tog postotka, 26% kućanstava izdvaja čak više od 20% svog dohotka za plaćanje električne i toplinske energije. Analiza je pokazala i da do velike potrošnje u kućanstvima dolazi zbog starih i neizoliranih stambenih objekata, ali i nedovoljne informiranosti članova kućanstva o načinima štednje. Također, veliki udio imaju i visoke cijene.
Ogromne posljedice
Energetsko siromaštvo, osim financijski najslabijih pojedinaca, najviše pogađa one fizički slabije. Djeca koja žive u hladnim domovima imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da obole od raznih respiratornih bolesti, obične prehlade svih ukućana poprimaju teži i dulji karakter, a život u uvjetima energetskog siromaštva negativno utječe i na mentalno zdravlje svih dobnih skupina, upozoravaju stručnjaci. Starije osobe koje nemaju dovoljno energije za rashlađivanje posebno su ranjive u ljetnim mjesecima.
Niz istraživanja pokazuje da je starija populacija, posebice iz sjevernijih područja, gdje nisu naviknuli na izloženost visokim temperaturama, posebno osjetljiva na visoke ambijentalne temperature i zagađenje zraka česticama u prostoru. Izloženost takvim uvjetima često dovodi do već spominjanih kardiovaskularnih i respiratornih problema te može dovesti do povećane stope smrtnosti.
Zato pojedine europske zemlje u svojim zakonima usmjerenim na smanjenje energetskog siromaštva posebno ranjivima smatraju osobe starije životne dobi. Jako je važno znati broj kućanstava koja su energetski ugrožena jer će u budućnosti stanje biti samo gore, imajući u vidu da je cijena električne energije u BiH među najnižima, ako ne i najniža, u regiji.
– Do porasta cijene morat će doći zbog liberalizacije tržišta, jednostavno moramo svoje cijene uskladiti s onima u okruženju. Zbog toga je jako važno znati koliko je kućanstava u BiH ugroženo jer ovdje nije riječ samo o kućanstvima koja primaju socijalnu pomoć, koja su svakako i energetski siromašna, ali i mnoge druge kategorije. Jer, iako se prividno može činiti da stanovništvo uglavnom ima dovoljno novca da plati troškove električne energije, zapravo je riječ o prioritetima – kako bi zadovoljili potrebu za energijom, moraju se odreći nekih drugih potreba – objasnio je za Buku doc. dr. Milovan Kotur, profesor Strojarskog fakulteta u Banjoj Luci.
