Grašak vam lista, ali nema roda? Evo što napraviti

1149

Grašak vodi porijeklo iz Južne Amerike odakle su je Španjolci prenijeli u Europu u XVI stoljeću.

Pripada porodici mahuarki (Fabaceae). Kako potiče iz toplijih krajeva, ima i povećane zahtjeve za toplotom, ne treba ga rano sijati, jer je osjetljiv na mraz i nakon njega brzo strada.

Optimalna temperatura za nicanje je oko 22°C, a formiranje generativnih organa od 22 do 25 stupnjeva.

Sponzorirani članak

Blagdanska čarolija u Eltingu Čapljina: Iskoristite popuste na Dyson proizvode!

Elting Čapljina donosi savršenu priliku za blagdanske kupovine! U sklopu akcije Blagdanska čarolija, koja traje do kraja godine, očekuju vas nevjerojatni popusti na vrhunske Dyson proizvode – pegle za kosu,... Pročitaj više

Grašak ne voli previsoke temperature

Iako je toploljubiva biljka, ne voli previsoke temperature. Najosjetljivija je u fazi cvjetanja, tako da pri onima ispod šest i iznad 35°C odbacuje cvjetove.

Pod utjecajem vrućine i smanjenja vlažnosti zraka dolazi do masovnog opadanja cvjetova. Kod jakih i izrazitih kolebanja dnevne i noćne temperature, posebno u fazi cvjetanja, grašak smanjuje formiranje plodova, odnosno mahuna.

Takav slučaj je i ove godine kada se proizvođači žale na obilno listanje, a roda malo ili nikako, misleći da je uzrok tome loše sjeme. Ne, upravo to se događa u ovako sušnim i izrazito toplim ljetima, kada su temperature u vrijeme oprašivanja izrazito visoke.

Također, problem obilne vegetativne mase, a manje generativne, može se javiti uslijed pretjeranog đubrenja azotnim hranjivima.

Kako izbjeći slabo plodonošenje?

U ovakvom slučaju preporučuje se zasjenjivanje, gušća sjetva kako bi se biljke međusobno sjenile, sjetva na zasjenjenim mjestima ili postavljanje mreža.

Grašak ima umjerene zahtjeve za vlagom, ali dobro reagira na zalijevanje u vrijeme cvjetanja i obrazovanja mahuna. Podnosi kratkotrajnu sušu, međutim, osjetljiva je na onu u zraku posebno kad cvjeta.

Optimalna vlažnost zemljišta bi trebala biti oko 60 do 70 posto poljskog vodnog kapaciteta (PVK), a zraka 80 do 90 posto.

Ipak, treba biti oprezan jer pri višku vlage i visoke temperature biljke i lakše obolijevaju. Savjetuje se zalijevanje “kap po kap” prije nego ono tipa umjetne kiše jer može dovesti do oboljenja lista.

Kod proizvodnje graška, kao i svake kulture, treba se pridržavati plodoreda. Na isto sadno mjesto može doći tek nakon tri godine, gdje nisu sijane i druge leguminoze. Izbjegavajte mjesta gdje je bilo povrće koje oblijeva od istih ili sličnih bolesti. Najbolje uspijeva poslije korjenastog i lukovičastog povrća.

Tražene sorte graška

Podjednako su traženi grašak tipa olovke (žute i zelene) te puterice (žute i zelene). Kod nas je tražena rana sorta Čudo piomonta, čija je mahuna šarena i bljedunjava.

Cijena je posljednjih godina visoka tako da njena sjetva može biti vrlo isplativa, naročito kad se radi o proizvodnji u plasteniku.

Što se tiče nutritivne vrijednosti, on je veoma dobar izvor važnih vitamina i minerala. Najviše obiluje vitaminima B9, C i A koji sprečavaju nervna oštećenja, podižu imunitet prirodnim putem, štite od stresa, utiču na vid i normalno funkcioniranje reproduktivnih organa.

Od mineral, bogata je manganom koji pozitivno utječe na metabolizam i zdravlje kostiju te ima značajne količine željeza, magnezija, cinka i kalcija što ukazuje na veoma po zdravlje korisnu i kvalitetnu namirnicu.

Niskokaloričan je tako da je pogodan kod održavanja kilaže i pri dijetama kada se želi ukloniti višak tjelesne mase. Kako ne voli visoku temperaturu ni sad nije kasno za sjetvu sa nešto kraćom vegetacijom za konzumiranje tijekom zime.

Izvor: Agrosavjet