back to top



Dijaspora ostaje oslonac domaće ekonomije: U pripremi sustav za brže i jeftinije slanje

270

Unatoč gospodarskom usporavanju na Zapadu, doznake dijaspore u BiH ne prestaju rasti. U prvih devet mjeseci 2025. godine u zemlju je stiglo 3,26 milijardi KM, što je ključno za stabilnost domaće valute i očuvanje životnog standarda brojnih kućanstava.

Prema dostupnim podatcima, u devet mjeseci 2025. godine osobni prijenosi (novčane doznake iz inozemstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

Taj iznos ima izravan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za kućanstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor financijske stabilnosti.

Sponzorirani članak

NOVO IZ MLINI PONUDE: Krumpirov kruh i krumpirovo pecivo

Mlini donosi dvije ukusne novosti koje će obogatiti svaku ponudu — krumpirov kruh i krumpirovo pecivo, dostupni od 4. svibnja 2026. Ono što ih izdvaja je savršena kombinacija mekane sredine,... Pročitaj više

Ukupni tekući prijenosi

Ukupni tekući prijenosi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. ukupni tekući prijenosi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 4,16 milijardi KM.

Doznake iz inozemstva u značajnoj mjeri utječu na novčane tijekove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priljeva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih financijskih tijekova u zemlji, rekli su za Fenu u CBBiH.

Uz to, priljev doznaka pozitivno utječe i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe, doznake pomažu u povećanju prihoda na tekućem računu i u značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.

Nema podataka odakle dolazi najviše novca

CBBiH ne raspolaže podatcima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema službene procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija.

S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se uzimaju u obzir prvenstveno kao stabilni izvor deviznih priljeva koji pozitivno utječe na platnu bilancu i razinu deviznih rezervi CBBiH.

Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH ima obveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike na raspolaganju, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove učinke na novčanu masu, potrošnju i inflacijske pritiske, ističu iz CBBiH.

Napomenuli su da su u BiH doznake važan čimbenik u gospodarstvu jer povećavaju dohodak i uglavnom potiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, trebaju biti usmjerene k investicijama i proizvodnim sektorima kako bi pridonijele održivom gospodarskom rastu. Iz CBBiH su dodali da postoje procjene prijenosa primljenih neformalnim kanalima i da su oni uključeni u ukupne podatke o prijenosima koji se kao takvi objavljuju.

CBBiH intenzivno radi na uvođenju sustava za instant plaćanja s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za gospodarstvo. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH izravno potiče korištenje elektroničkih kanala plaćanja, imajući u vidu da se radi o elektroničkim uplatama koje se procesiraju u realnom vremenu, što omogućuje brže i sigurnije uplate, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama, istaknuli su iz CBBiH.

Priključenje području SEPA

Priključenje području SEPA, koje CBBiH koordinira i intenzivno radi na pripremi pretpostavki operacionalizacije tog aranžmana, također podrazumijeva da će doći do značajno bržih eurskih prekograničnih plaćanja uz niže transakcijske troškove, što će imati izuzetno pozitivan utjecaj i na gospodarstvo i na građane.

Taj proces podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji će omogućiti poticanje konkurentnosti pružatelja usluga kod plaćanja, veću inovativnost i stvaranje još značajnijih mehanizama za poticanje digitalizacije u financijskom sektoru općenito. U kontekstu doznaka iz dijaspore, bit će značajno olakšan njihov priljev jer će se moći slati brže i jeftinije.

U okviru financijske edukacije stanovništva koju intenzivno provodi, CBBiH ukazuje i na najnovije trendove u digitalnom, bezgotovinskom plaćanju dostupnom građanima BiH. S tim u vezi, CBBiH je, u suradnji sa Svjetskom bankom, objavila Vodič za digitalna plaćanja u kojem su informacije o tržišnim trendovima vezanim za mobilno i beskontaktno plaćanje i njegovim karakteristikama, uključujući različite pristupe digitalnom plaćanju u BiH, osnovnim vrstama digitalnog plaćanja, tehničkim zahtjevima i obvezama korisnika, kao i informacije o lažnim ili obmanjujućim praksama kojih bi korisnici plaćanja trebali biti svjesni.

U tijeku je priprema inoviranog vodiča koji će biti značajan edukacijski materijal, a sadržajno će uključiti i najnovije trendove na polju digitalnih plaćanja, informacije o instant plaćanjima te plaćanjima u okviru SEPA-e.