Objavom javnog oglasa za sporazumno pribavljanje nekretnina koji je objavilo Javno poduzeće Autoceste FBiH, praktično je započet proces otkupa zemljišta za izgradnju Jadransko-jonske autoceste u Bosni i Hercegovini.
Projekt je to o kojem se govori desetljećima, ali koji tek sada pokazuje prve ozbiljne znakove pomaka s mrtve točke, javlja HercegovinaPress.
Oglas se odnosi na dionicu Počitelj – Stolac, dugu oko 23,5 kilometara, koja je trenutno najspremnija za gradnju, jer se na njoj najdalje odmaklo u pripremi projektne i tehničke dokumentacije.
Upravo zbog toga ovaj dio bi trebao biti prvi koji će se graditi, dok su ostale dionice Jadransko-jonske autoceste u ranim fazama pripreme.
Riječ je o dijelu trase gdje se budući autoput odvaja od Koridora 5C, čime se otvara put prema istočnoj Hercegovini.
Posebnu pažnju izazvala je informacija da je za ovaj projekt zainteresirana američka građevinska kompanija Bechtel, jedan od najvećih infrastrukturnih izvođača na svijetu.
Iako je važno naglasiti da pripreme za Jadransko-jonsku autocestu traju već godinama i nisu izravno vezane isključivo za najnoviji interes američke kompanije, očigledno je da se uključivanjem Bechtela procesi ubrzavaju, barem u dijelu koji se odnosi na prvu dionicu.
Također, zanimljivo je da se ova priča oživljava u trenutku velike američke ”ekspanzije” u BiH, gdje vlasti oba entiteta čine brojne korake kako bi zadobili simpatije administracije Donalda Trumpa.
Ukupna dužina Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 103 kilometra, što u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata u regiji ne predstavlja naročito zahtjevnu kilometražu.
Trasa započinje na čvoru Počitelj, na koridoru 5C, a završava u selu Aranđelovo, kod Trebinja. Upravo zato se s pravom postavlja pitanje zašto se na ovom projektu godinama tapkalo u mjestu, dok se istovremeno u ostatku BiH grade znatno duže i kompleksnije dionice autocesta.
Jedan od razloga leži u činjenici da je kroz istočnu Hercegovinu razmatrano više opcija trase, bez konačne političke i strateške odluke. Kao najčešće spominjane varijante navodile su se trase kroz Popovo polje, ali i sjeverno od planine Bjelasice, preko područja općina Ljubinje i Trebinje.
Upravo tim pravcem je nekada vodio i stari put Ljubinje – Trebinje, prije izgradnje današnje prometnice kroz Popovo polje. Taj stari put koji je spajao dva hercegovačka grada bio je dug oko 43 kilometra, dok je današnja trasa oko 60 kilometara, odnosno 17 kilometara više.
Pored toga, postoje i opcije da trasa autoceste ide preko Berkovića i područja Ljubomira, zatim prema selu Jasen, pa dalje do sela Aranđelovo, gdje je susjedna Crna Gora, u mjestu Nudo, već definirala spojnu tačku buduće autoceste.
Riječ je o međunarodnoj prometnici koja bi trebala spojiti Trst i grčku Igumenicu, europskoj ideji staroj gotovo 50 godina, ali koja tek sada dobiva realne obrise.
