Zaštita krumpira od crne pjegavosti (Alternaria solani)

Bolest krumpira crna pjegavost, uzrokovana gljivicom Alternaria solani, česta je pojava u područjima gdje se intenzivno uzgaja krumpir.

Pojava ove bolesti je učestalija u područjima gd‌je su srednje dnevne temperature između 25 i 28° S. Česte pojave veoma toplih i sparnih ljetnih mjeseci doprinose sve snažnijim pojavama crne pjegavosti.

Stoga, štete od ove bolesti rastu posljednjih godina. Gubici prinosa bilježe se u rasponu od 70-80%, dok su najčešće štete na nezaštićenim poljima između 5 i 20%.

Crna pjegavost je gljivična bolest

Crna pjegavost je gljivična bolest uzrokovana gljivicom Alternaria solani, koja prezimljava na biljnim ostacima zaraženim iz prethodnih sezona, posebno u blagim zimama.

Pri optimalnim uvjetima, temperatura od 25 do 28° S i visokoj vlažnosti zraka dolazi do brzog širenja bolesti sa zaraženih na zdrave biljke. Kiše mogu ispirati konidije gljivice sa nadzemnih dijelova do krtola, gd‌je se zaraza može proširiti, a micelij gljivice može preživjeti i do sljedeće sezone.

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti se prvo pojavljuju na donjim listovima u obliku malih žućkastih pjega promjera 2–3 mm, čiji je rub oštro ograničen od zdravog tkiva.

Pjege s vremenom tamne i postaju crne, s vidljivim koncentričnim krugovima. To karakterizira ovu bolest i omogućava lako raspoznavanje. Listovi sa visokim stupnjem infekcije, koji imaju više pjega, suše se, ali ostaju na stabljici.

Zbog pojave crne pjegavosti dolazi do narušavanja fotosinteze, što dovodi do poremećaja ostalih procesa metabolizma u biljci.

Na krtolama se također mogu pojaviti pjege, koje su jasno odvojene od zdravog tkiva. Formirane krtole oboljelih biljaka su dosta sitnije, sadrže manje skroba i teško se održavaju u skladištu.

Mjere borbe

Mjere borbe protiv crne pjegavosti su veoma značajne za očuvanje zdravlja usjeva, posebno u područjima gd‌je je ova gljivična bolest česta. Zdrav sadni materijal i plodored prve su preventivne mjere zaštite od crne (koncentrične) pjegavosti. Neke sorte su manje osjetljive pa ih treba uzeti u obzir.

Zaštita krumpira od crne pjegavosti je zasnovana na upotrebi zaštitnih sredstava – fungicida na bazi azoksistrobina (0,5 l/ha), piraklostrobin i boskalid (0,25 kg/ha), difenkonazol (0,5 l/ha) , fluksapiroksad i difenkonazol (0,75 l/ha).

Kombinacija preventivnih strategija poput primjene fungicida, redovnog nadzora biljaka te održavanja dobre drenaže i prozračnosti zemljišta igraju ključnu ulogu u minimiziranju šteta i osiguravanju stabilnog i zdravog prinosa krumpira.

Izvor: Agrosavjet