Mirovine u Federaciji BiH od srpnja će ponovno porasti, ali istodobni pad prihoda od doprinosa otvara pitanje dugoročne održivosti redovitih isplata i budućih usklađivanja.
Polugodišnje usklađivanje donijet će veće iznose korisnicima mirovina, pa će se najniža mirovina povećati sa 666 na 706 KM, zajamčena s 842 na 892 KM, a prosječna samostalna mirovina s 851 na približno 900 KM.
Novi model jamči dva redovita usklađivanja godišnje, no podaci za prvih pet mjeseci 2026. pokazuju da su prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje u prosjeku manji za oko osam posto nego u istom razdoblju prethodne godine.
Sponzorirani članak
FOTO | MariGold Frizerski Studio otvorio vrata u Čapljini: Marijana Raguž nakon povratka iz Irske pokrenula vlastiti posao
Koliko će iznositi srpanjske mirovine?
Nakon polugodišnjeg usklađivanja očekuju se sljedeći iznosi:
- najniža mirovina povećava se sa 666 na 706 KM
- zajamčena mirovina raste s 842 na 892 KM
- prosječna samostalna mirovina povećava se s 851 na približno 900 KM
Iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje navode da sustav posluje na načelima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima, piše Fokus.ba.
Isplata mirovina najvećim se dijelom financira doprinosima zaposlenih osiguranika, što predstavlja temelj međugeneracijske solidarnosti.
Međutim, kao i svi mirovinski sustavi u Europi, sustav Federacije BiH ovisi o demografskim i gospodarskim kretanjima. Dugoročna održivost ovisi o rastu zaposlenosti, visini plaća, naplati doprinosa i demografskim trendovima.
Iz Zavoda podsjećaju da su 2020. godine u potpunosti prešli na trezorsko poslovanje, čime je Vlada Federacije BiH postala jamac isplate mirovina.
Prihodi od doprinosa manji za oko 8%
Utjecaj povećanja minimalne plaće i smanjenja stope doprinosa potrebno je promatrati kroz dva razdoblja.
U prvih šest mjeseci 2025. godine prihodi od doprinosa porasli su za oko 16,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2024., dok je u drugoj polovini godine rast iznosio približno 4,5 posto.
Minimalna plaća od 1.000 KM primjenjuje se od 1. siječnja 2025., dok je od 1. srpnja iste godine stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjena sa šest na 2,5 posto, odnosno za 3,5 postotnih bodova.
Suštinski učinci istodobnog povećanja minimalne plaće i smanjenja stope doprinosa bit će u potpunosti vidljivi tek po završetku 2026. godine. Međutim, na temelju podataka za prvih pet mjeseci 2026. može se zaključiti da će prihodi od doprinosa na kraju godine biti znatno niži nego 2025. godine.
Iz Zavoda navode da su prihodi od doprinosa u prvih pet mjeseci 2026. u prosjeku manji za oko osam posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Veće mirovine tražit će dodatna sredstva iz proračuna
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da mirovinski sustav dugoročno ne može sam financirati kontinuiran i znatan rast mirovina bez povećanja zaposlenosti, gospodarstva i ukupnog broja osiguranika.
S jedne strane postoji potreba da se umirovljenicima osigura dostojanstven životni standard i kontinuiran rast mirovina, a s druge obveza da sustav ostane stabilan i održiv za buduće generacije.
Ako se izdvajanja povećavaju, a broj osiguranika ne raste jednakim tempom, nedostajuća sredstva moraju se osigurati iz proračuna ili drugih izvora financiranja.
Iz Ministarstva naglašavaju da gotovo sve europske države u određenoj mjeri financiraju mirovinske sustave iz proračuna zbog demografskih promjena i produljenja životnog vijeka stanovništva.
Kao primjer naveli su Hrvatsku, koja iz državnog proračuna osigurava više od 60 posto sredstava potrebnih za isplatu mirovina.
Sve je manje zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika
Povećanje zaposlenosti ostaje jedan od ključnih preduvjeta dugoročne stabilnosti sustava, ali važnu ulogu imaju i demografska kretanja.
Ljudi danas žive dulje nego prije, što je pozitivan trend, ali istodobno znači da se mirovine isplaćuju tijekom znatno duljeg razdoblja.
Minimalni uvjet za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iznosi 15 godina staža osiguranja, dok se mirovina može primati 20, 25 ili čak 30 godina.
Takav nesrazmjer, ističu iz Ministarstva, mora se nadoknaditi dodatnim izvorima financiranja, što predstavlja izazov za suvremene mirovinske sustave.
