Udruga “Naše ptice” organizirala je uz JP Park prirode ”Hutovo blato” i udrugu ”Čaplja” iz Čapljine prvi prstenovački kamp u BiH u PP Hutovo Blato.
Do sada je prstenovanje ptica na našim područjima provođeno s prstenovima drugih država.
Ranije su prostor BiH pokrivali Zagreb i Beograd.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Inače, prstenovanje je jedna od metoda markiranja ptica u svrhu znanstvenog praćenja njihovog kretanja, osobito u vrijeme migracija, a prvi put je vršeno u Danskoj 1889. godine.
Zanimljivo je kako je u Hutovu blatu u proteklih mjesec dana prstenovano čak 2.500 ptica, a po prvi put prsten je u BiH dobio djetlić.
Koliko je posao promatranja i prstenovanja ptica „zarazan“ svjedoči primjer Gabora Fermbacha, vojvođanskog Mađara koji već preko četrdeset godina živi u Njemačkog. Gabor je u novinama pročitao o kampu u Hutovom blatu i odlučio doći i uključiti se u posao.
”Ja sam amater ornitolog iz Njemačke. Za kratko vrijeme ovdje, dobio sam mnogo impulsa, izvanredno, odlučio sam ostati dva, tri dana, možda i duže, jako mi se sviđa. Bio sam na ljetovanju sa ženom na moru, na Molnatu, čim sam pročitao odlučio sam doći. Ženu sam lijepo poslao avionom kući, pa sam došao ovamo da se provodim malo sam s ptičarima i pticama, u prirodi. Ja i žena radimo tako godinama, zajedno na ljetovanje, onda se ona vrati u Njemačku, a ja ostanem negdje promatrati ptice. Ovo je izvanredno, boravak u Hutovom blatu, bit će mi velika razonoda”, kaže ambijentom Hutova blata ushićeni Gabor, te dodaje da je u Njemačkoj prstenovanje i uopće zaštita ptica na višoj razini nego na ovim prostorima.
Boris Božić, mladi ornitolog iz Istre voditelj je treće smjene prvog kampa za prstenovanje u Hutovom blatu, povlačeći paralele između kampa na Učki i Hutovom blaku, kaže:
”Moram priznati da me je ugodno iznenadila prva godina prstenovanja ptica u Hutovom blatu. Mi u Istri dugo već prstenujemo, ali to je bio mali kamp koji je tek sada narastao, dok ovdje sva infrastruktura postoji. Staništa su malo drugačija, na Učki su više šumska i grmovita, ovdje močvarna. Što se tiče ptica ovaj kamp je jedan od bogatijih na kojim sam ja bio“, ističe Božić, te obrazlažući suštinu doslovce sistematskog pregleda ptice nastavlja:
”Najbitniji je zadatak koji postavimo, ako želimo popularizirati ornitologiju kao znanost, onda ne trebamo puno detalja o ptici uzimati, ako želimo vidjeti koja populacija je došla kod nas, onda se puno detalja uzima. Ono što se uvijek nastoji uzeti je starost ptice i vrsta. Za neke ptice odrediti starost i vrstu, treba malo premjeriti nogu, kljun, pogledati ima li pjege, mintari li perje…, potrošimo par minuta po ptici.“
”Prstenovanje je složan posao, treba mnogo znati o pticama da bi se to radilo“, kaže Božo Ilić, ornitolog, predsjednik Ornitološkog društva „Brkata sjednica“ iz Metkovića, koji kamp posjećuje od početka i sa voditeljima smjena razmjenjuje iskustva.
U četvrtoj, završnoj smjeni, bit će voditelj kampa. Sudionici treće smjene su iz BiH i Hrvatske, te pticama zaneseni Gabor Fermbach.
Valja reći da su Hercegovci pošteno zagrizli u posao prstenovanja, pa je tako Renato Vidić, student biologije iz Međugorja, u kampu već treću smjenu, društvo mu prvi Amar Bajrović iz Mostara, a tu je i koordinator kampa ing. Josip Vekić iz Čapljine.
Treba reći da je prstenovanje ptica ne služi samo u znanstvene svrhe nego ima i svoju praktičnu svrhu, primjerice praćenje migracija, što se može saznati samo na taj način, važno je za proučavanje bolesti čiji su prijenosnici ptice, primjerice ptičja gripa, a primjenu ima čak i u zračnom prometu o čemu svjedoči nedavni slučaj iz Rusije, kada je pilot avion s 233 putnika poslije sudara s pticama u zraku, morao prizemljiti u kukuruzište itd.
Dakle, prstenovanje ptica na prvi pogled je ljubav i zabava, međutim koristi od tog posla i poziva su višestruke.
