Pogledajte koji gospodarski sektor bilježe najveći pad u FBiH

444

U izvještaju Vlade FBiH koji je dostavljen Federalnom parlamentu napravljena je analiza utjecaja pandemije koronavirusa na gospodarski sektor ovog bh. entiteta.

U njemu je evidentno da je gospodarstvo i cijela ekonomija na koljenima, a evidentno je da je najteža situacija u sektoru hotelijerstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, piše Klix.ba.

Također analizirano je i u kojim mjesecima je najviše radnika ostalo bez posla, u kojim sektorima.

U razdoblju prije pojave koronavirusa u Federaciji BiH, sa stanjem na posljednji dan siječnja i veljače 2020. godine, ukupan broj zaposlenih u ovom bh. entitetu se nije bitnije mijenjao. Na kraju veljače, ukupan broj zaposlenih je smanjen za 0,03% (ili 160 radnika) u odnosu na siječanj.

Blagi efekti epidemije koronavirusa na broj zaposlenih u FBiH vidljivi su na podacima za ožujak mjesec 2020. godine kada je zabilježeno smanjenje za 0,7% ili za 3.555 radnika u odnosu na veljaču ove godine.

Pravi negativni efekti vidljivi su tek u travnju jer je na dan 30. travnja 2020. broj zaposlenih u FBiH smanjen za čak 18.606 ili 3,52% u odnosu na ožujak ove godine, dok je u mjesecu svibnju došlo do povećanja zaposlenih u odnosu na travanj za 3.010 ili 0,6%.

Nakon početnog najvećeg pada broja uposlenih u mjesecu ožujku u području hotelijerstva i ugostiteljstva u iznosu od 1.895 radnika (relativan pad 7,87 %) i područja umjetnosti, zabave i rekreacije za 1.008 radnika (za 10,45 %), u domeni pravnih lica, najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u travnju i svibnju (nominalno), zabilježeno je u područjima trgovine (4.357), prerađivačke industrije (3.771), umjetnosti, zabave, rekreacije (3.868) i hotelijerstva i ugostiteljstva (3.358)

Najveći relativni pad zaposlenih (travanj/ožujak 2020.), zabilježen je u područjima:

Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 23,60%), Umjetnost, zabava i rekreacija (za 22,30%), Poslovanje nekretninama (za 7 %) i Trgovina (za 5,1%), dok je indeks pada zaposlenih za razdoblje (svibanj/travanj 2020) najveći u područjima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (0,988) i Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (0,991).

U izvještaju se navodi kako je lako uočiti da je u mjesecu svibnju u pojedinim područjima djelatnosti zaustavljen negativan trend s aspekta broja zaposlenih, odnosno da je sumarno gledajući došlo do povećanja uposlenih u odnosu na mjesec travanj.

U domeni samostalnih poduzetnika (fizičkih lica), najveće kumulativno smanjenje broja zaposlenih u travnju i svibnju (nominalno), zabilježeno je u područjima: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (814), Trgovina (358), Prerađivačka industrija (303) i Ostale uslužne djelatnosti (105)

Najveći relativni pad zaposlenih (travanj/svibanj 2020.), zabilježen je u područjima:Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 14,60 %), Obrazovanje (za 7,6 %), dok je indeks pada zaposlenih za period (maj/aprili 2020) najveći u područjima Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (0,988) i Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja(0,989).

U razdobljuod siječnja do svibnja2020. godine, zabilježen je pad registriranog prometa kod pravnih lica u Federaciji BiH.

U ožujku 2020. godine zabilježen je pad ukupnog registriranog prometa pravnih lica u FBiH za 1 posto u odnosu na veljaču ove godine. U travnju2020. godine zabilježen je značajan pad i to za 22% u odnosu na ožujak ove godine, dok je u svibnju došlo do povećanja prometa za 6% u odnosu na travanj 2020. godine.

Promatrano po područjima djelatnosti, u travnju je zabilježen pad prometa u svim područjima djelatnosti, izuzev u području financijske djelatnosti i osiguranje, dok je u svibnju više od pola područja djelatnosti iskazalo pozitivan trend s aspekta ostvarenog prometa u u odnosu na mjesec travanj.

Najveći relativni pad prometa pravnih lica (travanj/svibanj 2020.) zabilježen je u područjima:

Umjetnost, zabava i rekreacija (za 95,73%), Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 77,13%), Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom (za 56,21%) i Poslovanje nekretninama (za 53,56%).

Najveći kumulativni pad prometa za period travanj-svibanj 2020. godine je u područjima:

Trgovina (276.236.249,5 KM), Prerađivačka industrija (170.167.298,2 KM), prijevoz i skladištenje (39.781.076,7 KM) i Umjetnost, zabava i rekreacija (35.298.059,5 KM).

I kod fizičkih lica – samostalnih poduzetnika, registrirani promet bilježi značajno smanjenje u ožujku i travnju2020. godine. U ožujku je zabilježen pad prometa za 12% u odnosu na veljaču, dok je u travnju zabilježeno smanjenje prometa za čak 30,08 % u odnosu na ožujak. U svibnju je došlo do povećanja prometa za 18,30 % u odnosu na travanj 2020. godine.

U odnosu na pravna lica, kod samostalnih poduzetnika u travnju smanjenje registriranog prometa je još izraženije i zabilježeno je u svim područjima djelatnosti, dok u svibnju više od pola područja djelatnosti karakterizira pozitivan trend poslovanja u odnosu na travanj.

Najveći relativni pad prometa samostalnih gospodarstvenika (travanj 2020/ožujak 2020) zabilježen je u područjima: Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (za 87,50%), Umjetnost, zabava i rekreacija (za 85,00%), Zdravstvo (za 80,00%), Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (74,60) i Ostale uslužne djelatnosti (za 74,50%)

Za razdoblje svibanj 2020/travanj 2020 najveći pad u područjima: Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i Klimatizacija (70,60%) i Informacije i komunikacije (42,80%).

Najveći kumulativni pad prometa za period travanj-svibanj 2020. godine je u područjima Trgovina (4.459.460,10 KM), Hotelijerstvo i ugostiteljstvo (3.725.401,00 KM) i Prerađivačka industrija (2.954.556,70 KM).