Nizak postotak zaposlenosti, niske plaće uz stalni rast životnih troškova – teme su s kojima bh. građani svakodnevno pokušavaju izići na kraj.
Da nemaju pomoć “sa strane”, brojni ne bi uspjeli preživjeti mjesec, kažu ekonomisti koji prate stanje u BiH.
Pomoć iz dijaspore
Kako je za Glas Srpske nedavno komentirao ekonomist Zoran Pavlović, neki pokazatelji govore da bh. građani troše više nego što zarade.
”Svi imamo mnogo članova obitelji i prijatelja u inozemstvu, a priljev koji dolazi po toj osnovi predstavlja vidljivi izvor, odnosno ne može se statistički obuhvatiti, ali omogućava da stvarna potrošnja bude veća nego što je po svim mjerilima moguće, to jest u odnosu na BDP. I veliki broj građana živi od tih novčanih transfuzija dijaspore”, prokomentirao je Pavlović.
Ističe da je porazno što je kupovna moć građana gotovo na razini trećine stanovništva europskih zemalja.
”Malo se radi na povećanju zaposlenosti i investicija kako bi se time ojačala ekonomija. Previše se okrećemo zaduživanju, što zemlju dovodi u situaciju da nema novca za ekonomski razvoj”, kazao je Pavlović za Glas Srpske.
Kakav je BDP bh. stanovnika te kolika im je kupovna moć, objavila je državna Agencija za statistiku.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je BDP po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći (SKM), u 2022. iznosio 35 posto prosjeka EU-a, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku u standardu kupovne moći u istoj godini iznosila 41% prosjeka EU-a.
Tri zemlje članice EFTA-e
Uz 27 zemalja članica EU-a, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA-e (Island, Norveška i Švicarska) i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovu usporedbu, što je više od dva i pol puta iznad prosjeka EU-a.
To se djelomično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i tako doprinosi njezinu BDP-u, dok nije uključen u rezidentno stanovništvo.
Irska zauzima drugo mjesto među državama članicama EU-a sa 135% iznad prosjeka EU-a, a slijede je Danska, Nizozemska, Austrija i Belgija, svaka s BDP-om po stanovniku od 20% iznad prosjeka, stoji u priopćenju Agencije za statistiku BiH.
Zemlje EFTA-e Norveška, Švicarska i Island imaju razinu BDP-a po stanovniku od 112%, 59% i 26% iznad prosjeka EU-a.
Švedska, Njemačka, Finska i Malta ostale su zemlje članice EU-a s BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU-a, a prati ih i Francuska s BDP-om po stanovniku koji je jednak prosjeku EU-a.
Italija, Cipar, Češka i Slovenija imaju razinu BDP-a po stanovniku manju od 10% ispod prosjeka EU-a.
Litva, Španjolska i Estonija imaju BDP po stanovniku između 10% i 20% ispod prosjeka EU-a. BDP po stanovniku Poljske, Portugala, Mađarske, Rumunjske, Hrvatske, Latvije i Slovačke manji je 30% od prosjeka.
”Grčka, država kandidatkinja Turska i Bugarska imaju BDP po stanovniku manji od 40% ispod prosjeka. Zemlja kandidatkinja Crna Gora je 50% ispod prosjeka EU-a, a prate je zemlje kandidatkinje Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija”, navodi se u priopćenju.
Zemlje kandidatkinje
I dok je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) alternativni je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opis materijalne dobrobiti kućanstava.
”Luksemburg ima najvišu razinu SIP-a po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovu usporedbu, s 38% iznad prosjeka EU-a.
Slijedi zemlja EFTA-e Norveška sa SIP-om po stanovniku od 27% iznad prosjeka EU-a. Zemlje kandidatkinje su bile između 20% i 60% ispod prosjeka EU 27.
BiH je u 2022. ostvarila SIP po stanovniku u standardu kupovne moći 59% ispod prosjeka EU 27”, navodi se u priopćenju Agencije za statistiku.
