Zimsko brojanje ptica močvarica (International Waterbird Census – IWC) predstavlja jednu od najvažnijih dugoročnih ornitoloških aktivnosti u svijetu.
Ova akcija ima veliki značaj za očuvanje bioraznolikosti, zaštitu močvarnih staništa i praćenje ekoloških promjena.
Ključna uloga
Ima ključnu ulogu u praćenju migracija ptica vodarica, pružajući važne informacije o stanju i promjenama u njihovim populacijama tijekom zimske sezone.
Uz to, identificira ugrožene vrste i trendove njihovog opadanja ili rasta te omogućava mjere zaštite ugroženih vrsta.
Sudjelovanje u ovoj inicijativi pomaže u očuvanju i održavanju ravnoteže ekosustava močvarnih područja diljem svijeta.
Trenutno u programu praćenja sudjeluje 143 zemlje svijeta.
Nakon provedenih terenskih istraživanja, u sklopu Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa (International Waterbird Cenzus).
Obrađeni su svi terenski podaci koje su prikupili zaposlenici Parka prirode Hutovo blato u suradnji sa volonterima nevladinih udruženja.
Monitoring je vršen na području cijelog Parka prirode Hutovo blato, uz dodatna važna područja za ptice.
Poput rijeke Neretve, umjetnih akumulacija, rijeke Trebišnjice i Neumskog zaljeva.
Ukupno 25.441 jedinki
Na području Parka prirode Hutovo blato ukupno je izbrojano 25 441 jedinki, na 10 različitih lokaliteta.
Prema brojnosti ptica najviše jedinki prebrojeno je na Svitavskom jezeru (21 564 jedinke), od kojih je najviše zastupljena crna liska (Fulica atra).
S brojnošću od 20 000 jedinki a slijede je patke ronilice- krunata (Aythya fuligula) i glavata (Aythya ferina).
Uz veće brojnosti pataka, posebice patke kržulje (Anas crecca) i zviždare (Mareca penelope) na plavnim livadama Planama vrijedno je spomenuti i tri orla štekavca (Haliaeetus albicilla) na području Londže, koji za ornitofaunu BiH imaju posebnu vrijednost.
Uz gnijezdeći par u dolini rijeke Mirne u Hrvatskoj ovo je jedini gnijezdeći par orla štekavca u mediteranskoj bioregiji od Slovenije do Skadarskog jezera.
I samim time svaka jedinka iz ove populacije predstavlja važan genomski fond.
Zbog nižeg vodostaja, gotovo sličnog onima u ljetnim mjesecima, nemoguće je bilo doći do raznih plesna na području Gornjeg Blata.
U kojima se zasigurno obitavalo još jedinki raznih vrsta pataka, posebice kržulje (Anas crecca).
Deset najbrojnijih vrsta ptica močvarica bile su:
- crne liske (Fulica atra), patka kržulja (Anas crecca), galeb klaukavac (Larus cacchinas), patka krunata (Aythya fuligula),
- patka glavata (Aythya ferina) ,veliki vranac (Phalacrocorax carbo), mali vranac(Microcarbo pygmeus),
- mali gnjurac (Tachybaptus rufficolis), siva čaplja (Ardea cinerea) i mlakuše (Gallinula chloropus).
Močvarna područja su od ključne važnosti za ptice posebno kad su drugi dijelovi nepovoljni za ishranu i boravak.
Brojanje ptica pomaže u identifikaciji najvažnijih močvara koje treba zaštititi.
Povećana ili smanjena prisutnost određenih vrsta može ukazivati na promjene u kvaliteti voda, klimatske uvjete ili prisutnost bolesti poput ptičje gripe.
Zbog svega navedenog, zimsko brojanje ptica močvarica predstavlja ključnu aktivnost u očuvanju prirodne ravnoteže i zaštiti ugroženih vrsta.
