Ovo je 7 vrsta povrća koje će bez problema izdržati zimu

1532
Foto: Canva PRO

Iako mnogi povrće vezuju isključivo za proljetne i ljetnje bašte, određene vrste izuzetno dobro podnose hladnoću i mogu prezimiti na otvorenom.

Takvo otporno povrće omogućava da uživate u svježim domaćim namirnicama čak i tijekom zime, a u proljeće osigurava raniji urod.

U nastavku otkrivamo 7 vrsta povrća koje su dovoljno izdržljive da prežive niske temperature i ostanu ukras i izvor hranljivih plodova u vašoj zimskoj bašti.

Sponzorirani članak

U Čapljini otvorena nova poslovnica Rehabilitacijskog centra Život – mjesto gdje bol prestaje, a pokret počinje!

Naša misija je jednostavna, pomoći vam da živite bez boli, krećete se slobodno i osjećate se snažno u svom tijelu. Jer svaka bol ima svoju priču, a mi vjerujemo da... Pročitaj više

Kelj

Ova otporna kupusnjača podnosi i najniže temperature. Nakon mraza listovi postaju slađi i mekši, pa je kelj često ukusniji zimi nego u toplijem dijelu godine.

Zbog svoje otpornosti jedno je od najpouzdanijih povrća za zimski vrt.

Prokelj

Još jedna kupusnjača koja bez poteškoća prezimljuje. Glavice ostaju čvrste i nakon snijega, a berba može biti postepena, sve do ranog proljeća.

Posebno su cijenjene jer duže zadržavaju svježinu nego većina drugog zimskog povrća.

Raštika

Tradicionalno mediteransko povrće koje je sve popularnije i u kontinentalnim vrtovima. Raštika dobro podnosi zimu, a listovi se beru postupno tijekom cijele sezone.

Iz bakine kuharice: 2 tajna recepta za kisele paprike stara više od 50 godina

Zahvaljujući snažnom korijenu i otpornim listovima, gotovo nikad ne strada od mraza.

Špinat

Iako djeluje nježno, špinat je iznenađujuće izdržljiv. Ako se posadi u jesen, prezimit će pod snijegom i biti spreman za brzu berbu čim zatopli. Zbog brzog rasta idealan je za produženje sezone i rano proljetno zelenilo.

Praziluk

Njegovo dugo bijelo stablo i zeleni listovi podnose niske temperature, a berba je moguća tijekom cijele zime. Praziluk postaje slađi nakon nekoliko mrazeva.

Može se vaditi po potrebi, što ga čini vrlo praktičnim za zimsku kuhinju.

Bijeli luk

Najčešće se sadi u kasnu jesen, a zimu provodi u zemlji. Do proljeća se razvija i spreman je za vađenje početkom ljeta.

Njegova otpornost i dug rast čine ga nezaobilaznim u svakoj vrtnoj gredici.

Peršun (korijen i list)

Peršun je dvojnog karaktera: listovi se mogu brati i tijekom blage zime, dok korijen ostaje zaštićen u zemlji sve do vađenja u proljeće.

Njegova dugovječnost i svestranost čine ga jednim od najkorisnijih začinskih i povrtnih kultura.

Izvor: Zena.blic.rs