Vidić: Ne bojim se reći da ima i onih koji napuštaju BiH iz pomodarstva

2794

Čapljina je jednoglasnom odlukom vijećnika i službeno postala Grad, a donedavno Općinsko vijeće od 22. svibnja funkcionira kao Gradsko.

U povodu službenoga proglašenja Gradom s gradonačelnikom “Cvijeta Hercegovine” dr. Smiljanom Vidićem razgovarali smo o sadašnjim i budućim projektima, obrazovanju, zdravstvu, ukupnoj gospodarskoj slici, procvatu stanogradnje, turizmu, ali i o tome kako zadržati mlade da ostanu.

Nedavno ste u Sarajevu predstavili projekt vodoopskrbnog sustava Dubravske visoravni, potez Čapljina-Trebižat-Zvirovići, ističući iznimnu suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Upravo taj projekt predstavljen je kao primjer dobre prakse u BiH.

Grad Čapljina je kroz projekt vodoopskrbnog sustava Dubravske visoravni i potez Čapljina-Trebižat-Zvirovići ušla u suradnju s EBRD-om. EBRD je početkom svibnja u Sarajevu održala godišnju Skupštinu guvernera banke. Imao sam čast i zadovoljstvo što me je EBRD pozvao na svoj dosad najveći skup, i to kao jedinog panelista iz regije Zapadni Balkan ( BiH, Srbija, Crna Gora, Makedinija i Kosovo ). Direktori EBRD-a su procijenili da je projekt Vodoopskrbnog sustava Čapljine najbolji primjer dobre prakse suradnje EBRD-a i lokalne vlasti u regiji Zapadni Balkan. To je bilo veliko priznanje cijelom timu koji je radio na projektu, od faze projektiranja pa sve do izvršenja radova. Sve se radilo po standardima EU i to je za nas veliko iskustvo.

Što je taj projekt konkretno donio žiteljima Čapljine? Da objasnimo, za potrebe financiranja izgradnje vodovoda Čapljina je od EBRD-a uzela kredit od pet milijuna eura. Na temelju kvalitete projekta i pozitivnog rejtinga, s obzirom na to da je sve rađeno po pravilima Europske unije, kako ste nedavno izjavili, od Europske komisije stiglo je 4,5 milijuna eura investicijske potpore.

Korist od ovog projekta mnogostruka je. Poboljšana je kvaliteta življenja ali i stvoreni uvjeti za gospodarski razvoj. Svako kućanstvo ima mogućnost priključenja na gradski vodovod, što je civilizacijska norma. Dosad je jedan dio naših sugrađana pio vodu iz čatrnje, a ljeti su morali skupo plaćati vodu iz cisterni. Dolaskom cjevovoda u Zviroviće otvorila se mogućnost priključenja gospodarske zone Zvirovići na cjevovod što je pozitivan gospodarski pomak. Već sada imamo nekoliko zainteresiranih tvrtki da kupe lokaciju u zoni i pokrenu biznis. Nakon sastanka s čelnicima EBRD-a rečeno mi je da, s obzirom na pozitivno iskustvo, Čapljina može opet uzeti kredit, ali zasad to ne namjeravamo imajući u vidu odgovornost pri servisiranju postojećeg kredita.

Koji su još projekti od životne važnosti za Grad, a koji bi se trebali realizirati?

Svakako to je saniranje gradskog deponija otpada Ada, izgradnja obaloutvrde u Gabela polju, izgradnja kružnog toka na križanju ulica Gojka Šuška i Ante Starčevića ( kod mosta Franje Tuđmana ) te asfaltiranje lokalnih puteva u naseljima u kojima žive Hrvati koji su tijekom rata prognani i sada žive u Čapljini. Imamo urađenu svu projektnu dokumentaciju, riješene imovinsko- pravne probleme, izdane su i potrebne dozvole a za većinu ovih projekata imamo osiguran novac te vjerujem da ćemo ih do kraja ove godine i završiti.

Koja je vaša formula za zaustavljanje odlazaka? Jesu li to privlačenje ulagača i razvoj gospodarstva, poslovne zone?

Odlazak, uglavnom mladih ljudi iz BiH odnosno cijele regije veliki je problem. Svi znamo koje je riješenje za zaustavljanje odlaska- jačanje gospodarstva, odnosno nova radna mjesta. Problem nastaje kada to treba i realizirati. Sve razine vlasti, od državne do lokalne se moraju uključiti u rješavanju navedenog problema. No to nije nimalo lako u ovako politički neuređenoj državi kakva je BiH, kapital traži stabilnost i uređene države, a BiH to sada definitivno nije. Mi na lokalnoj razini radimo što možemo ali na žalost ovlasti lokalnih zajednica posljednjih su desetak godina značajno smanjene. Treba svakako uključiti i naše gospodarstvenike, jedan dio njih korektno rade svoj posao, odgovorni su prema svojim radnicima i društvu. Ima, nažalost, i onih koji kroz niske plaće i neplaćanje doprinosa ostvaruju ekstraprofit i na taj način šalju lošu poruku. Ne bojim se reći kako ima i onih koji odlaze iz BiH iz pomodarstva, priče o ogromnim plaćama i dobrom životu na Zapadu često ne odgovaraju istini.

U posljednje vrijeme u Čapljini cvjeta i stanogradnja. Što je tomu razlog?

U posljednjih nekoliko godina u Čapljini je izgrađeno nekoliko stotina stanova i svi su prodani. Trenutačno se grade dvije zgrade sa 110 stanova. Jedan dio kupaca su domaći ljudi a drugi iz gradova u okruženju. Naše široke ulice, travnjaci, cvjetnjaci, nogostupi, čistoća, miran život…razlozi su zbog kojih ljudi žele ostati i doći u Čapljinu. Lijepo je reći da stanujete u“ Cvijetu Hercegovine“. Grad unutar zakonskih okvira izlazi u susret građevinarima pa kao rezultat toga je i niža cijena četvornog metra stana.

Kako biste ocijenili stanje u zdravstvu i školstvu, predškolskom odgoju i obrazovanju u Gradu? Zadovoljavaju li sadašnji srednjoškolski smjerovi potrebe na tržištu rada?

Mislim da su uvjeti u predškolskom odgoju i obrazovanju odlični. Prošle godine smo otvorili renovirani dječji vrtić s nadograđenim jaslicama, nabavili certificirani namještaj i didaktička pomagala, zaposlili logopeda…. Sve naše osnovne središnje škole i znatan dio područnih škola su renovirane tako da sada ispunjavaju uvjete energetske učinkovitosti,što vrijedi i za zgradu Srednje škole. Uveli smo i e- dnevnike, sukcesivno obnavljamo namještaj….Svakako tu još ima posla i nikada nećemo biti zadovoljni s učinjenim jer djeca zaslužuju najbolje. Osobno mislim da samo dio sadašnjih srednjoškolskih smjerova zadovoljava potrebe na tržištu rada, prije svega mislim na kuhare i konobare koji bez problema mogu naći posao. Čapljina ima dugu tradiciju Srednje poljoprivredne škole ali zadnjih desetak godina interesa za ovu struku je malo, upiše se svega nekoliko učenika i bez obzira na tradiciju na koju se neki pozivaju mislim da bi se jedno vrijeme moglo pauzirati s tom strukom, a uvesti neka nova zanimanja, npr. frizer, stolar… Nažalost i naše Sveučilište svake godine „ izbaci „ na tržište rada neke struke koje će jako teško moći naći posao u struci.

Završeni su i hitni restauratorski radovi na mostu u Klepcima. Što dalje slijedi?

Most na rijeci Bregavi, u Klepcima preteča je Starog mosta u Mostaru. Upravo na njemu je usavršena tehnika kojom se gradio Stari most. Nažalost bio je u lošem stanju. Kao nacionalni spomenik nije u našoj ingerenciji ali mi jednostavno nismo više mogli gledati njegovo propadanje. Uz suglasnost Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika i pomoć ministrice kulture i sporta, Zore Dujmović smo završili žurne restauratorske radove i već sada most izgleda bolje i ljepše. Namjeravamo nastaviti s restauracijom, u fazi smo prikupljanja novca za nastavak radova.

Vidite li šansu za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta u turizmu?

Počitelj, rimska vila rustika Mogorjelo, stari grad Gabela, Desilo, Hutovo blato, rijeka Trebižat….. samo su neke od kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota u Čapljini. Jako smo zainteresirani da turizam ne bude potencijal nego gospodarska grana koja će otvarati nova radna mjesta i novac. Sve ovo su nacionalni spomenici ili parkovi prirode nisu u ingerenciji lokalne vlasti. Tu je i loš Zakon o turističkim zajednicama, kao i neka politička „ prepucavanja „ a sve to u konačnici rezultira nedovoljnom iskorištenošću naših potencijala. Raduje me da niz aktera na ovoj sceni polako shvaća da kulturno- povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama nitko ne može bolje upravljati od lokalne zajednice.

Kakvo je stanje u Hutovu blatu?

Hutovo blato je kao park prirode u ingerenciji županijske razine vlasti koja se počesto maćehinski ponaša te unatoč naporima zaposlenika, problema ima. Vjerujem da će se u skoroj budućnosti taj odnos promijeniti te da će ono imati turista kao i slične destinacije u Hrvatskoj.