Može li odluka Vlade FBiH o ograničenju marže zaustaviti enormna povećanja cijena?

211

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela je odluku kojom je, kao mjera neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH, utvrđena maksimalna visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

Cilj ove mjere je da spriječi dalje enormno povećanje cijena proizvoda na tržištu, a trgovcima omogući kontinuet u poslovanju, bez ostvarenja ekstra profita, javlja BHRT.

Dvije plaće za potrošačku košaru

Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti iznos potrošačke košare koja sad već prelazi 3 tisuće maraka u Federaciji BiH.

Samo za hranu, jednoj obitelji treba 1.400 maraka mjesečno. Sami građani ne vjeruju da će ograničavanje visine marži smanjiti enormno povećanje cijena proizvoda.

Anketirani građani kažu:

“Ne, oni su u dosluhu jedni s drugima i oni to rade između sebe na uštrb naroda”. “Sumnjam u to, ali iskreno se nadam jer su cijene dosegle neki novi koji je stvarno vise nikome nije prihvatljiv”. “Mislim da neće, zato što se njima više isplati platiti kaznu nego maržu, tako da, cijene su užasne, jednostavno nisu u skladu ni sa inflacijom ni ičim, a nema nikave kontrole, država ne funkcionira u načinu kontrole, i mislim da joj nije u interesu da zastiti građane”.

Federalna vlada ograničila je visinu marži određenih proizvoda u odnosu na nabavnu cijenu, u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, te s ciljem zaštite životnog standarda građana.

Marže su ograničene na osnovne životne namirnice – kruh, brašno, mlijeko, ulje, šećer, jaja, svježe meso, te deterdžente za veš i suđe.

Određivanje marži

Pri određivanju visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa o tome da trgovac može pokriti troškove i osigurati kontinuitet u poslovanju, ali da ne ostvaruje ekstra profit, kažu u resornom ministarstvu.

Vlada Federacije BiH propisala je najviše marže za određene proizvode (veleprodajna marža/maloprodajna marža):

  • pšenično brašno TIP 550 (po 1kg) 5% 7%
  • kruh od pšeničnog brašna (po 1kg) 5% 7%
  • mlijeko (po 1 l) 3% 6%
  • suncokretovo ulje (po 1 l) 5% 6%
  • šećer Kristal bijeli (po 1 kg) 4% 8%
  • jaja (po kom.) 5% 6%
  • svježe meso 5% 6%
  • deterdženti za veš u prahu (po 1 kg) 8% 12%
  • deterdženti za suđe tečni (po 1 l) 8% 12%

Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije BiH, ističe:

“Vodili smo se time da to budu strateski artikli i da probamo ispoštovati našu obavezu da je slobodno formiranje cijena zakonsko i ustavno pravo, tako da smo pokušali odrediti osnovne strateške robe i da to usuglasimo sa onim robama koje su predmet nabavke federalnog zavoda robnih rezervi”, javlja BHRT.

U Udruzi za zaštitu potrošača smatraju da ova vladina mjera nije dovoljna kako bi bio spriječen rast cijena proizvoda u našoj zemlji, jer je trgovcima isplativije platiti kaznu u odnosu na profit koji ostvaruju.

Profit

S druge strane, ističu kao ključni problem što BiH uvozi 80% hrane koju konzumiramo.

“Mi kao država, kao institucije ne kontroliramo našu cijenu hrane, kad bismo je kontrolirali, kad bismo je proizvodili, mi bismo mogli sami određivati zajedno s proizvođačima cijenu hrane, imati robne rezerve i tako balansirati i kontrolirati cijenu na tržištu. Ukratko, mislim da neće puno donijeti jer trgovci se snalaze”’, ističe Marin Bago, Udruženje za zaštitu potrošača “Futura”, Mostar.

Visoka inflacija utjecala je na smanjenje kupovne moći stanovništva u našoj zemlji.

Uz povećanje plaća, jedna od mjera zaštite građana je i veća kontrola i veće kazne zbog neopravdanog povećanja cijena.

Još se čeka na izmjene Zakona o kontroli cijena, kako bi oštrijom kaznenom politikom bila postignuta svrha kažnjavanja.