Malo tko u regiji ne zna za Ivicu Vučića Icija iz Trebižata, čiji je med pobrao sve nagrade koje se mogu pobrati na svijetu.
Prošle godine bio je bolji čak i od meda iz Afrike koji je rađen od eukaliptusa, što samo po sebi govori o kvaliteti meda koju Ici ima.
Naša ekipa odlučila je provesti jedan dan s njim i vidjeti kakva je ova godina bila za pčelare i medare, ali i kakav je ovaj posao u praksi, s čime se sve suočavaju…
Sponzorirani članak
Zanatski gelato s talijanskim potpisom stigao u Čapljinu
Osim toga Ici nam je otkrio i cijenu meda koja će biti aktualna u vremenu koje je ispred nas.
Pčelinjaci na Žegulji, u Međugorju i Bosanskom Grahovu
Sa Icijem smo kroz par dana posjetili pčelinjake na Žegulji kod Ljubinja, zatim u Međugorju i poslije toga u Bosanskom Grahovu, a otkrio nam je kako je ove godine Hercegovina otvorila škrinju prirodnog blaga za med!
”Žegulja je ove godine radila na kadulji, livadi i na mediču, medič je pao, tako se kaže kod nas. Međugorje je radilo na drači i jednim dijelom na kadulji, a Grahovo je bilo na livadi”, kaže Ici za Čapljinski portal.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zanimalo nas je i što je od navedenog najspecifičnije za naše podneblje.
”Najspecifičnija je ta kadulja sa Žegulje, koja je ove godine dala dobrog rezultata, nije nešto posebno bilo, ali je dala. A po meni, ako me osobno pitate, najljepši med za jesti je livada”, ističe iskusni pčelar i medar.
Godina dobra, cijena meda 25 KM
Pitali smo ga i kako ocjenjuje godinu, s obzirom da smo čuli dosta žalbi od strane pčelara, da će godina biti loša.
”Istina, godina je loše krenula, baš loše, ali se na kraju sve okrenulo na pozitivno, i meda ima, podosta”, ističe naš sugovornik.
Cijena će, kaže, kako kod njega, tako i kod kolega, biti 25 KM.
”Negdje je po 30, ali kod nas u Čapljini i okolici je oko 25 KM. Naravno, cijena bi trebala ovisiti i od toga koji je med. Recimo ovaj sa Žegulje bi trebao biti realno 50 KM po mom izračunu, ali je i on 25 KM, kao i livada… Oba na svoj način zaslužuju višu cijenu”, objašnjava nam.
Ljudi med već polako traže za zimu, a kao i ranijih godina, kupci sa sjevera već su krenuli kupovati zalihe.
”Još je toplo pa nije takva potražnja, kad krene jesen potražnja će porasti. Ljudi sa sjevera, recimo iz Sarajeva, ranije namiruju zalihe i već lagano povlače određene količine, a naši čekaju da malo zahladi”, otkriva nam te dodaje kako je med jako zdrav, ali treba paziti kako ga konzumirati: ”Med ne treba stavljati u vrelu vodu i vrele čajeve i to je to”.
Nema lakog novca u pčelarstvu
Pčelarstvo je postalo dosta popularno u Hercegovini, a jedan od razloga je što ljudi misle da je to unosna grana za biznis.
”Svatko misli uzeti novac preko noći i dosta ljudi počne ovaj posao na taj način, ali vrlo brzo to prestanu raditi jer vide da nije to baš tako. Treba proći barem do 10 godina da skontaš kako sve ide i da naučiš pčelariti”, ističe.
Njegova obitelj u ovom biznisu je već tri generacije i imaju najmanje 60 godina iskustva.
”Prije nije bilo toliko natjecanja i ocjenjivanja, to je bilo više za sebe, a moj djed je ovaj posao objašnjavao na način da je plečarstvo isto teško kao i poljoprivreda, samo što ne kopaš”, dodaje.
Analize i ocjenjivanja kao dobar putokaz
Kaže da su im ocjenjivanja i analize meda, kojih ima sve više, dobar putokaz u kojem smjeru treba ići.
”Ja znam da je moj med iz čiste sredine, čiste prirode, gdje nema ni tvornica, ni auta, ni prometa, tuda ide samo stoka i divlje životinje. Ako je taj med izvrcan u pravo vrijeme, kad je zreo, znam da se uvijek vrti oko zlata, niže ne može ići.”, pojašnjava.
Dodaje kako, osim čiste sredine, njegov med uvijek bude među najboljima jer je sve na biljnim bazaima i nema nikakvih umjetnih prihranjivanja.
”Kad god šaljem na analizu unaprijed znam da je med jako dobar i da se sigurno vrti oko zlata. Sada se planiram prijaviti na ocjenjivanje u Zagrebu, šaljem svoj med da branim zlato od lani, a imam med za to”, poručuje.
Problemi s kojima se suočavaju
Jedan od problema s kojima se i oni susreću je radna snaga.
”Problem je kad se tovare pčele u proljeće, trebaš pronaći nekoga da ti pomogne utovarati, a danas to teško možeš pronaći, posebno nekoga tko se ne boji pčela. Obiteljski što uradiš – uradiš. Ljudi se zato sve više odlučuju na kranove kojima tovare i do 150 košnica, ali za to treba imati i kamion, što je opet po sebi skupo. Ima ljudi koji koriste platforme, podvlači se prikolica i onda se spušta dizalicom i prevlači se sa jedne lokacije na drugu. I dalje većina ljudi to tovari ručno jer dosta ljudi ne može to kupiti ili nema položeno za kamion”, kaže nam Ici pojašnjavajući neke probleme s kojima se susreću.
Što se tiče države kaže da bi pomoć mogla biti i malo bolja, jer postoji jedan manji poticaj tijekom godine i to je to.
”Mogu reći da imamo nekoliko glavnih problema s kojima se borimo, a to su naplata pašarina za pčele, potom pojava divljih životinja, posebno medvjeda, koji u pčelinjacima pravi velike štete, ali i vremenske prilike – od dugih sušnih perioda sa visokim temperaturama, pa sve do dugih perioda kiše”, govori nam.
Teška borba protiv patvorenog meda
Zanimalo nas je i kako se bore sa lažnim, patvorenim medom.
”Teško je prepoznati lažni med, a jedini način je da kupujete kod pravog pčelara za kojega ste sigurni da ima domaći med. Ova država nema institucija, nema ni Hrvatska recimo, koja je u EU, institucije za provjeru takvih stvari. Oni šalju uzorke u Njemačku na analize, evo bio je slučaj neki dan u Hrvatskoj, čovjek koji je to otkrio, on je snosio troškove analize, i kad se otkrilo da je to to, država mu je vratila novce. Toga kod nas nema, a ovo sve što se kraj puta prodaje, uglavnom je patvoreni med. Mi tu ne možemo ništa, a država za sada na to zatvara oči. Analize isto to teško mogu otkriti jer oni miješaju peludna zrnca u taj med i na kraju opet se na analizi ispostavi da je to, recimo, pravi med, jer to su analize samo na peludna zrnca”, kaže nam Ici.
Ima i poruku za one koji tek ulaze u ovaj posao.
”Prvi savjet je da se posavjetuju sa starijim pčelarom, kako to sve ide, koliko im treba uloga, jer skup je to sport, a mnogi toga nisu svjesni”, rekao je za kraj za Čapljinski portal Ivica Vučić, pčelar iz Trebižata čiji je med ispisao zlatnu stranicu hercegovačkog pčelarstva.
Naravno, svi oni koji žele kupiti prvoklasni med obitelji Vučić mogu se javiti na broj telefona 063/314-103.
