
Znanstvenom konferencijom u Parku prirode Hutovo blato završene su aktivnosti na obilježavanju Međunarodnog dana zaštite močvara.
Jedno od najvažnijih močvarnih područja u BiH koje zaslužuje posebnu pažnju na ovaj dan je Park prirode Hutovo blato.
Močvarna oaza koja predstavlja pravi biser prirode i simbol borbe za očuvanje močvara u regiji.
Park prirode Hutovo blato suočava se s nizom prijetnji koje ugrožavaju njegov opstanak. Močvarna područja su izložena različitim vidovima degradacije.
Brojni problemi
Narušen vodni režim, eutrofikacija, isušivanje, zarastanje, pojava požara, eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode.
I različitih polutanata, invazivne vrste koje potiskuju domaće vrste, nedostatak zakonske zaštite, samo su dio izazova sa kojima se susreću močvare diljem svijeta.
Hutovo blato, jedno je od najvažnijih močvarnih područja u jugoistočnoj Europi.
Ovaj park prirode, proglašen Ramsarskim područjem 2001. godine, prostire se na 8.000 hektara i dom je mnogim ugroženim vrstama biljaka i životinja.
Zaštita Hutovog blata zahtijeva koordiniranu akciju na svim razinama – od lokalnih zajednica i organizacija do nacionalnih vlasti.
Neophodno je provoditi strože mjere zaštite, uključujući monitoring, jaču kontrolu te ulagati u edukaciju i podizanje svijesti među posjetiteljima i lokalnim stanovništvom.
Podrška Vlade HNŽ
Ministar trgovine, turizma i zaštite okolišta u Vladi HNŽ Emil Balavac istaknuo je kako je ovo ministarstvo dana uložilo napore da Hutovo blato vrati na mjesto koje mu pripada.
”Parkovi prirode su neprocjenjivo bogatstvo, posebno Hutovo blato, koje je specifično po tome što je močvarno područje.
Mi smo danas ovdje kako bismo obilježili Međunarodni dan močvara i da podignemo svijest o tome koliko je Hutovo važno, ne samo u BiH i Europi, nego i u svijetu”, rekao je Balavac.

Ministarstvo planira, dodao je, zajedno sa novom Upravom Hutova blata, neke nove razvojne projekte.
”Želimo što više zaštititi cijeli park prirode, ali i da vidimo kako možemo u skladu sa novim tehnologijama i propisima EU dodatno zaštiti ovo mjesto.
Ali i da ga iskoristimo i za održivi turizam, kako bi kao sadašnje Javno poduzeće kao buduća Javna ustanova ostvarivala određene prihode i olakšala sebi poslovanje”, smatra ministar.
Hutovo blato je, priznaje, bilo dosta prepušteno samo sebi.
”Bilo je bitno da otklonimo taj nedostatak, zbog toga smo u stalnom kontaktu da iznađemo najbolja rješenja kako ono može profunkcionirati.
Mi smo odobrili projekte Hutovu blatu, odobrili smo i 120.000 KM da se prevaziđu tekući problemi.
I nadamo se da Hutovo blato neće više dolaziti u egzistencijalne probleme, nego da će se baviti zaštitom prirode i privlačenjem turista, što je i glavni cilj”, naveo je ministar.
Konferencija sa snažnim zaključcima
Irena Rozić, direktorica JP Park prirode Hutovo blato, navodi kako je cilj konferencije bio da se kreiraju zaključci vezani za daljnje korake za očuvanje močvarnih staništa.
”Močvarna staništa se smatraju najugroženijim eko-sustavima na planeti.
Tako je i kod nas, u Hutovu blatu, a najviše se suočavamo sa izazovom nedostatka vode, odnosno narušenim vodnim režimom.
Ljudskim djelovanjem i antropogenim pritiscima Hutovo blato je u proteklih 30 godina izgubilo čak 50% vode.

Naravno da se tu javljaju i klimatske promjene, ali i invazivne vrste, i to su sve izazovi koji su vidljivi na terenu”, kaže nam Rozić.
Ističe kako Javno poduzeće poduzima napore za očuvanje tih sustava, ali radi i na promociji PP Hutovo blato.
”Park prirode je u stopostotnom vlasništvu Vlade HNŽ i na listi je RAMSAR područja, čime se država obavezala da će ulagati u zaštitu i očuvanje”, ističe Rozić.
Lokalno stanovništvo ne shvaća važnost očuvanja prirode
Nikola Glamuzina, sveučilšni profesor iz Splita, govorio je o problemu koncepta zaštite prirode.
”Problem koji se javlja svugdje u svijetu je pitanje učinkovitosti zaštite prirode.
Svugdje postoje zakonski okviri, ali se ne uspijevaju ispoštovati, zbog čega se događa da zaštita prirode ne funkciora onako kako je zamišljeno”, kaže Glamuzina.
Iskustva iz cijelog svijeta govore da je odnos lokalnog stanovništva prema zaštiti prirode često negativan.
”Lokalno stanovništvo to doživlja kao oduzimanje prirodnih resursa kojima oni generacijski raspolažu i stavljanje u okvire zaštite koje ograničava njihove djelatnosti.
To često rezultira i destruktivnim ponašanjem, u Hutovu blatu recimo imate često paljenje tršćaka, što je klasično opožarivanje, koje je izrazito destruktivno za prirodne resurse.

Tražen je širom svijeta način kako izaći iz te situacije i kako uključiti lokalnu zajednicu u sam koncept zaštite prirode na način da i sama od toga ima svojevrsnu korist, ali da se poštuje princip očuvanja prirodnog okoliša”, navodi Glamuzina.
Ptice Hutova blata su blago Europe
Jedan od glavnih razloga zbog kojih je Hutovo blato prepoznato kao međunarodni ekološki značajno područje je njegova uloga u očuvanju bioraznolikosti, osobito kao stanište za migratorne ptice.
Više od 250 vrsta ptica koristi ovo područje za boravak ili kao stajalište na svom migracijskom putu.
Također, Hutovo blato je dom mnogim rijetkim biljnim vrstama koje obogaćuju bogatstvo ovoga područja.
Park prirode Hutovo blato predstavlja ključnu točku u očuvanju bioraznolikosti na Balkanu.
Osim ptica, močvare ovog područja pružaju vitalno stanište za mnoge druge vrste, uključujući ribe, vodozemce i sisavce, koji ovise o vodnim resursima za preživljavanje.
Bogatstvo ovih ekosustava pomaže u stabiliziranju lokalne ekološke ravnoteže, regulaciji poplava, skladištenju ugljika, te filtriranju i pročišćavanju vode.
Hutovo blato regulira poplave
Jedna od glavnih uloga Hutovog blata je također u regulaciji poplava.
Kroz apsorpciju viška vode u vrijeme obilnih padalina, močvarna područja sprečavaju štete u okolnim naseljima, čime se ublažava utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i ljudske zajednice.
Međunarodni dan zaštite močvara 2025. godine dolazi u ključnom trenutku, jer sve veći pritisak na močvarna područja, poput Hutovog blata, zahtijeva hitne mjere za njihovu zaštitu.
Ovaj dan pruža jedinstvenu priliku za podizanje svijesti o važnosti Parka kao i drugih močvara širom svijeta.
U 2025. godini, ključne inicijative uključuju:
- Obnovu staništa i ekosustava kako bi se vratile vitalne funkcije močvara.
- Sustavno praćenje i zaštitu ptica i drugih ugroženih vrsta u Hutovom blatu.
- Uvođenje održivih turističkih praksi koje neće ugroziti ekosustav.
- Edukaciju lokalnih zajednica i šire javnosti o važnosti očuvanja močvara.
FOTO | Dan otvorenih vrata u Hutovu blatu: Posjetitelji uživali u ljepotama močvarnog ekosustava
Ove mjere ne samo da mogu pomoći očuvanju Hutovog blata, već će doprinijeti i održivosti i zdravlju svih močvara u Bosni i Hercegovini i šire.
Hutovo blato, kao i mnoga druga močvarna područja, zaslužuje našu pažnju i akciju kako bi opstalo i u budućnosti pružalo svoje neprocjenjive ekološke usluge.