U Čapljini veća potražnja za sadnim materijalom

5405

Neuobičajeno duga, suha i oštra zima ostavila je traga i na podizanju višegodišnjih nasada – voćnjaka, maslinika i vinograda. Tijekom hladnih zimskih mjeseci radili su uglavnom strojevi na kultiviranju krša i pripremu zemljišta za sadnju smilja, dok su višegodišnji nasadi čekali povoljnije vremenske prilike. Što se ove sezone traži – sadi, pitali smo Slavka Kordu, direktora tvrtke Dominant iz Gabela Polja, u čapljinskoj općini:

“Bilo je u prosincu jedno razdoblje kada su ljudi, intenzivno kupujući sadni materijal, podizali nasade, slijedio je siječanj s niskim temperaturama kada je sve stalo, sve se zamrznulo, a proces se pokrenuo tek početkom ožujka. Bosna je ta koja u kupnji prednjači, osobito trešnji na patuljastim podlogama. Trešnja se i ove godine pokazala kao izazov s obzirom na europsku potražnju za tim voćem. Mislim da je tu prednost BiH što ima, kako se kaže, ruku za berbu, što Europi nedostaje, iako će i nama to uskoro biti jedan od osnovnih problema. Neće biti dovoljno radnika za branje i slične poslove”, kazao je Korda te na upit odakle su kupci, nastavio:

“Najviše s područja Doboja, zatim Bijeljine, Tuzle, Gradačca i okolnih mjesta. Problem je što te trešnje, gisele, u rasadničarstvu kod njih, zbog klimatskih uvjeta, teže uspijevaju. Kod nas su rezultati na tim specifičnim podlogama bolji, kupci s tih područja znaju da imamo kvalitetne podloge i dobre sorte pa iz godine u godinu sve više traže naše sadnice trešnje.

Što se još traži?

“Mogu reći kako se više nego ikada tražio badem, a nešto bolja potražnja, za razliku od prošlih godina, bila je za breskvama i nektarinama. Ostali sadni materijal – šipak, smokva, jabuka…, kretao se u standardnim okvirima. Potražnja za kruškom bila je u malom porastu, ali to su još uvijek male količine. Naše područje ima problema sa štetnikom, tzv. kruškinim pikcem, treba dobro poznavati agrotehničke mjere kako bi njezin uzgoj bio uspješan. Što se tiče loznih cijepova, mislim da je potražnja bila čak u padu u odnosu na prošlu godinu.

Na pitanje kakve su cijene sadnog materijala, kazao je: “U posljednjih desetak godina nije bilo oscilacija. Sadnice na uvoznim podlogama – GF i gisele…, ono što mi plaćamo jedan euro po komadu pri uvozu, to mora biti skuplje, a standardne podloge na kojima radimo breskve i jabuke su nešto jeftinije, uglavnom u rasponu od 4 do 7 KM plus PDV. Kontejnirane sadnice su od 7 do 10 KM. U tom rasponu su i cijene agruma, šipka, smokve, dok su lozni cijepovi od 1,8 do 2 KM. Sadnice badema su 5 KM…

Na osnovi zapažanja iz jednog od vodećih proizvođača sadnoga materijala ne samo u dolini Neretve nego i u cijeloj BiH može se kompletirati slika potražnje, odnosno sadnje. Dakle, trešnja je u trendu, dok su nostalgični Hercegovci, vraćajući se roditeljskim ognjištima, “otkrili” badem, čiji je uzgoj manje zahtjevan od, primjerice, masline i sličnih mediteranskih kultura.