Na listi Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i stranaka okupljenih oko HNS-a za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije nalazi se i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, Milica Pehar, žena koja već 25 godina prenosi svoje znanje na brojne mlade generacije.
Za naš portal Milica je komentirala stanje u obrazovnom sustavu županije, probleme s kojima se ono susreće na ovim prostorima kao i ciljeve za koje će se kao zastupnica u sljedećem mandatu boriti.
- Kako komentirate stanje obrazovanja u HNŽ-u i gdje vidite prostor za unaprjeđenje?
Obrazovanje u BiH i FBiH nije na zavidnoj razini zbog odnosa koji vladaju unutar naše zemlje, a onda se takvo stanje odražava i na obrazovanje u HNŽ-u. Ono već odavno ,ne prati potrebe društva pa je to dvoje potrebno što prije uskladiti.
Poznato mi je da Vlada HNŽ-a, posebno predsjednik Nevenko Herceg, radi na reformi obrazovanja i da predstojeće aktivnosti idu u tom smjeru.
Kako bi se što preciznije sagledala problematika obrazovanja i iznašla najkvalitetnija rješenja, potrebno je uključiti sve relevantne čimbenike:struku,gospodarstvo i mjerodavne razine vlasti. Tomu treba pridodati i važnost odgovorne suradnje predstavnika Vlade i Ministarstva obrazovanja.
Reforma treba obuhvatiti cjelokupan obrazovni sustav:predškolski, osnovnoškolski,srednjoškolski i visokoškolski sustav. Sve su to karike jednog lanca koje, ako su kvalitetno povezane, mogu obrazovanje, kao temeljni segment društva, povući sigurno i naprijed.
Tijekom realizacije, provođenje reforme treba pratiti, i nakon određenog vremena evaluirati i reagirati u skladu s rezultatima praćenja
Koje biste istaknuli napretke u mandatu ove Vlade?
Ono što svakako treba izdvojiti kao veliki pomak u obrazovanju jest evidentno poboljšanje uvjeta rad u školama. Zahvaljujući Vladi i predsjedniku obnovljeno je više škola u Županiji,izvršeno je utopljavanje škola, nabavljena su nova nastavna sredstva i pomagala, u nastavu su uvedeni asistenti za pomoć djeci s problemima u radu, sačuvana su sva radna mjesta. Sve navedeno je pokazatelj unaprjeđenja uvjeta rada , a time i mogućnosti kvalitetnijeg izvođenja nastave. Naravno, treba težiti ka još boljem.
Koji su vaši ciljevi kao buduće zastupnice?
Ako budem izabrana u Skupštinu HNŽ-a, bit ću jednako odgovorna kao i poslu koji sada obavljam. S obzirom na dugogodišnje radno iskustvo u obrazovanju, poznajem problematiku i tražit ću uključivanje svih relevantnih čimbenika u donošenje najkvalitetnijih rješenja reforme, ali i njezinu odgovornu provedbu.
Prilagođavanje tržišnim uvjetima, kao i primjena suvremene metodologije u radu, preduvjet su kvalitetnom obrazovanju koje mora biti temeljni pokretač napretka društva i na tomu ću inzistirati.
Kako biste ocijenili položaj prosvjetnih djelatnika u ovoj Županiji?
Prosvjetni djelatnici su u povoljnijem položaju od nekih drugih zanimanja samo zato što većina voli rad s djecom, i jer odgoj i obrazovanje djece i mladih. doživljavamo svojim životnim pozivom. U svemu ostalom dijelimo sudbinu s ostalim korisnicima proračuna, a nerijetko smo u podređenom položaju u odnosu na neke od njih, pa čak i unutar obrazovanja; srednje škole,fakulteti…
Prosvjetne djelatnike društvo doživljava kao posrednike koji prenose znanje iz udžbenika,ili kao zaljubljenike u svoj posao, a mi smo i jedno i drugo,učitelji i ponajviše odgojitelji. Ako se pod time podrazumijeva „povoljan položaj” prosvjetnih djelatnika,onda smo mi najprivilegiranija skupina društva. Probleme na koje nailazimo rješavamo u suradnji s pedagoškom službom i tijelima upravljanja školom. Veće probleme rješavamo dijalogom s Vladom i predsjednikom kao što je to bio slučaj posljednjih mjeseci i već je sada glavnina dogovora implementirana.
Jesu li žene ravnopravne u političkom životu?
Borba za jednakopravnost žena u politici je dugotrajan proces koji ne ovisi samo od volje i upornosti žena da poprave svoj položaj u političkom životu. Taj je proces usko vezan s promjenom stanja svijesti društva koje treba rasteretiti ženu od previše obveza, kako bi se više posvetila politici. Jednako tako se mora mijenjati svijest kolega u politici kako bi shvatili da žene mogu i da se znaju jednako dobro nositi sa svim problemima društva. Dok se promjena društvene svijesti ne dogodi,potrebno je zakonom regulirati postotak žena u sudjelovanju u politici. To još uvijek ne znači da će se automatski povećati broj žena zastupnica,ministrica…,za taj dio ćemo se morati same pobrinuti. Nitko nam neće ništa darovati. Moramo se kolegama, a ponajprije zajednici u kojoj živimo nametnuti svojom izvrsnošću, upornošću i beskompromisno. Žene same, ali i uz pomoć kolega koji razumiju važnost sudjelovanja žena u političkom životu, moraju opetovano govoriti i inzistirati na jednakopravnosti, kako u politici tako i u ostalim životnim područjima.
Da se događaju promjene nabolje govori podatak da su neke stranke znatno povećale udio žena na kandidacijskim listama u odnosu na 2012. i 2016.godinu. Povećanje udjela žena iz reda HDZ-a BiH u radu općinskih vijeća nakon općih izbora 2012. i 2016. godine u našoj županiji je posebice vidljiv. U OV Čapljina je 43% žena,18%više nego 2012., u OV Ravno je 33% žena što je za 13% više nego 2012.godine.
Udio žena na listi HDZ-a na predstojećim izborima za Skupštinu HNŽ-a je 50%. Koliki će udio žena sjediti u Skupštini, puno ovisi i od nas samih.
