Još ljetos pisalo se o poskupljenju kruha u nekim sarajevskim pekarnicama za čak 40 posto, pa je tako štruca od 400 grama s dosadašnjih 50 poskupjela na 70 feninga, a kruh od kilograma bio je skuplji za 0,50 KM. Iako se radilo o dramatičnom poskupljenju bez osnove, ono se dogodilo. Sada one pekarnice koje tada nisu podizale cijene najavljuju njihov rast, ali, navodno, ne bi trebalo biti dramatičnih skokova, piše večernji list.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge pekara iz Bijeljine, za Večernji potvrđuje kako bi zbog rasta cijena pšenice na svjetskim burzama moglo doći do blagog povećanja cijena.
Urod pšenice izvrstan
”Na svjetskoj burzi dogodila su se poskupljenja, a iako je kod nas za sada situacija stabilna, u najavi su poskupljenja te se u nekom razdoblju od mjesec dana može očekivati blagi porast cijena kruha. Međutim, to neće biti previše jer je urod pšenice ove godine relativno dobar. Pogotovo u okruženju. Primjerice, u Srbiji je urod pšenice neka 3 milijuna tona. Toliko je ima na stanju, a njihove potrebe su milijun i pol tona, stoga je situacija s pšenicom stabilna, ali su u najavi neka blaga poskupljenja”, govori Pelemiš.
Sponzorirani članak
Blagdanski popusti u Eltingu Čapljina – Dyson uređaji sniženi 15%!
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, ponavlja stav da u BiH nema potrebe za dramatičnim poskupljenjima poput onog od pola marke koje smo imali ljetos u nekim pekarnicama.
”Ponovit ću ono što sam i prije govorio. Kruh i brašno ne bi trebali poskupjeti iz kuta gledanja poljoprivrednih proizvođača jer je pšenica u otkupu poskupjela tek nekoliko feninga, a što pekarnice i mlinare još koči, to oni najbolje znaju. Međutim, isto to događa se i poljoprivrednim proizvođačima. Ako kažemo da je poskupjela nafta, poskupjela je i poljoprivrednim proizvođačima, kao i sve ostalo, a svi isto trošimo u svojoj proizvodnji, tako da nema razloga za drastičnim poskupljenjima kao što je ono od 30 do 50 feninga ako je pšenica poskupjela kod nas tek za 3 feninga”, rezolutan je Bićo.
Kako doznaju, jedan od razloga za poskupljenje je i cijena ulja koja je u nekoliko mjeseci drastično skočila. Primjerice, jestivo ulje, koje se prije godinu dana moglo pronaći i po 2,50 KM, sada stoji od 3 do 3,50 KM, a u dobrim starim vremenima, prije 15 godina, litra ulja stajala je od 1,10 do 1,40 KM.
Poremećaj u proizvodnji
U susjednoj RH, koja od 1. rujna diže cijene kruha, naveli su više čimbenika koji prisiljavaju na rast cijena.
”Ponajviše zbog pandemije koronavirusa, ali i posljedica klimatskih promjena (tuče, mraza, poplava i sve češćih i duljih sušnih razdoblja na našem području) kojih smo svi svjedoci, na globalnoj, a tako i lokalnoj te regionalnoj razini, u posljednje vrijeme dolazi do značajnih poremećaja u proizvodnji, prijevozu i trgovini raznih kategorija roba i usluga, a o čemu se govori i piše već dulje i čega su vjerojatno svjesni i naši kupci. Kad govorimo o našoj branši, treba naglasiti da je u posljednjih godinu dana cijena pšenice na burzama porasla 39%, što se logično ogleda u našem svakodnevnom poslovanju, koje od nas, kao vodeće pekarske industrije, traži stalne prilagodbe. Upravo zato svakodnevno nastojimo optimizirati i naći potrebne prostore i neiskorištene potencijale u našem procesu nabave”, istaknuli su za Index iz Mlinara.
Također su naveli i da će se, unatoč tim poskupljenjima, nastojati djelovati odgovorno.
”Dodatno, informacije koje trenutačno imamo vezano uz cijene žitarica iz nove žetve nisu povoljne za kupce brašna. Kao i mnoge druge industrije, svakodnevno svjedočimo odljevu i nedostatku kvalificirane radne snage te povećanju troškova života, a unutar čega je potrebno kontinuirano vršiti usklađenja, a što, naravno, utječe na povećanje cijena. Svjesni socijalne osjetljivosti naših proizvoda, posebice u kategoriji osnovnih životnih namirnica, onih bazičnijih vrsta kruha, nastojat ćemo da ovaj val poskupljenja najmanje zahvati naše kupce te djelovati kao društveno odgovorna kompanija”, odgovor je iz Mlinara.
S druge pak strane, potrošači u BiH upozoravaju i na činjenicu da neke pekarnice možda nisu mijenjale cijene svojih proizvoda godinama, ali su smanjivale gramažu i postupno količinu brašna u kruhu pa je to argument da bi najavljena poskupljenja trebala zaobići ovu zemlju. Zasad, sve opcije su u igri.