Jedna od najlošijih godina za vinogradare u posljednjih pola stoljeća

164

Vinogradari kažu kako je ovo jedna od najlošijih godina u posljednih pola stoljeća.

Više od 50 posto ukupnog uroda je uništeno zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, što će utjecati i na formiranje novih, viših cijena grožđa i vina.

Još traje berba grožđa u hercegovačkim vinogradima. Međutim, ova godina zbog loših vremeskih uvjeta nije išla na ruku vinogradarima.

Vinogradari kažu ne pamte lošiju godinu. Više od polovine uroda je uništeno, jer je zbog obilnih kiša vinograde napala bolest, jednim manjim dijelom pepelnica, ali u prvom redu peronospora, javlja BHRT.

“Ona je poharala Hercegovinu, pohala ovdje Brotnjo, posebice u malim vinogradima. Pepelnica ne učini toliku štetu kao peronospora. Peronospora jednostavno obere grožđe da nemate ni tragova ni peteljke kamoli bobice groža. Na tisuću loza imate vinograda na području čitlučkog, čerinskog, hamzićkog polja ne mogu ubrati ni ceker grožđa”, kaže glavni enolog u Vinariji Čitluk Tihomir Prusina.

U Vinariji Čitluk, najvećoj i nastarijoj Vinariji u BiH, uspjeli su zahvaljući struci sačuvati gotovo sav urod. Slično je i u vinogradima Grge Vasilja u Međugorju, jer su radili adekvatnu zaštitu. No, nisu mogli utjecati na krupu koja im je smanjila za 10% ovogodišnji urod. Manji urod, ali kvaliteta grožđa, a time i kvaliteta vina će ove godine, kažu, biti iznimna.

“Nije sve baš tako crno kako se na prvi pogled može učiniti, ako je manje grožda onda bude malo bolje… mogu vam reći, na osnovu analiza, parametri su pokazali da ima sve predispozicije da bude izvrsno vino ove godine”, navodi Grgo Vasilj iz Carskih vina Međugorje.

Manje količine grožđa, kažu vinogradari, utječe i na njegovu cijenu, koja ide prema gore. Kako bi se zaštitio urod iduće godine, stručnjaci savjetuju nužnu zaštitu preko zime jer upozoravaju peronospora prezimljuje u tlu s opalim lišćem, i nužno ju je iskorijeniti.

Vinogradari bez obzira na lošu godinu, kažu kako je područje Hercegovine idealno za vinogradarstvo i vinarstvo i da je taj potencijal neiskorišten.

“Prije rata je bilo 5 tisuća i još nešto hektara, sada je tri tisuće. A mi se tužimo odoše mladi vani, umjesto da to ne pričamo nikako nego da radimo na tome da ne idu, da stvaramo ovdje uvjete. Evo recimo naši su se vratili, moj sin se vratio, kaže kako ne želi živjeti u Americi nego ovdje, i ima tu stvarno potencijala da se ne ide odavde”, ističe Vasilj.

U Hercegovini je 1912. godine 12 tisuća hektara bilo pod nasadima vinograda. Upravo je ta brojka optimalna da bi ovaj sektor u našoj zemlji bio održiv, što nalaže i legislativa EU, a nedavno usvojenim novim Zakonom o vinu – otvaraju se mogućnosti da se to i ostvari.