back to top



    Krumpir dobro rodio, ali nema ga tko vaditi ni za dnevnicu od 70 KM

    2095

    Dobro plaćena dnevnica, piće i obrok, izgleda, nisu dovoljno dobar razlog da nezaposleni, barem tijekom sezone berbe određene vrste voća ili povrća, odu na plantaže i zarade. Situacija se, kada je riječ o sezonskim radnicima u poljoprivredi, iz godine u godinu pogoršava, kažu poljoprivrednici.

    Otkupna cijena

    Iako godina nije bila povoljna za brojne poljoprivredne kulture, rod krumpira u Rogatici je solidan i u granicama višegodišnjih prosjeka i unatoč lošoj godini u kojoj su sjetvu pratile stalne kiše, nakon kojih su uslijedile i ekstremne vrućine koje su onemogućile potpunu primjenu agrotehničkih mjera za suzbijanje biljnih štetočina i bolesti.

    Naime, u ovoj općini u tijeku je vađenje krumpira, a proizvođačima muke zadaje nedostatak sezonaca koje je, kažu, teško naći i uz dnevnicu koja je, uz obrok, dosegnula 70 maraka. Vlasnik Agroploda Dragomir Džida za Glas Srpske je kazao kako očekuje da će sa zasijanih 30 hektara imati gotovo tisuću tona sjemenskog i merkantilnog krumpira, čije vađenje je važan posao.

    Sponzorirani članak

    Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja

    Zbog povećanog opsega posla i nabave novih strojeva u našoj proizvodnji, u potrazi smo za novim članovima tima. Radno mjesto – voditelj proizvodnje, 1 izvršitelj Mjesto rada – Čitluk Opis... Pročitaj više

    – Uz sve modernije strojeve, među kojima je čak i kombajn za vađenje krumpira, značajan čimbenik su vrijedne ljudske ruke, odnosno radnici, kojih je sve manje iako je dnevnica dosegnula 70 maraka uz jedan, a u nekim slučajevima, i dva obroka – kazao je Džida.

    Vlasnik Agrosa Ozren Planojević za isti medij je kazao da su do sada izvadili sjemenski krumpir s oko trećine zemljišta.

    Prinos je očekivan – oko 30 tona po hektaru, a očekuje se nešto bolji rod krumpira za jelo, jer na njemu nije vršen proces desikacije, odnosno nasilnog prekida vegetacije. Kada je pak riječ o cijenama, kazao je kako su još nepoznate, ali da ovise o tome kakve će biti u okružju, pa i u Europi, ali, kaže, ne bi trebale biti niže od 1,50 maraka po kilogramu na veliko, dodajući da svaki iznos ispod toga ne bi bio zadovoljavajući.

    – Sve ispod toga znači da proizvođača nigdje ne bi bilo s obzirom na cijene regresiranog goriva, gnojiva, zaštitnih sredstava i posebno dnevnica radnika angažiranih na vađenju krumpira i obavljanju ostalih poslova – kaže Glasu Planojević.

    Sezonski radnici potrebni su i u dolini Neretve, gdje je u tijeku berba mandarina. Ove jeseni očekuje se urod od oko 60 tisuća tona svježe ubranih plodova, no proizvođače i ove godine muče visoki troškovi proizvodnje koje ne prati otkupna cijena.

    Po mišljenju neretvanskih poljoprivrednika, riječ je o dobroj godini, urod je zadovoljavajući, kao i kvaliteta. Cijene proizvodnje kroz godinu letjele su u nebo, a lete i cijene dnevnica berača.

    Berba ranih sorti

    Tako će, kako je ranije pisao HRT, više od tisuću i petsto radnika ove godine brati mandarine za dnevnicu do pedeset eura (oko 100 maraka). – Može se ubrati od 35 do 40 gajba, ovisi. Više se bere ako je krupnija i ako se bere rukama – istaknuo je ranije za HRT Zrinko Kapular, Čapljina.

    Neki vlasnici plantaža osiguravaju užine, plaćaju gorivo i putne troškove, a neki nude i smještaj za radnike koji dolaze izdaleka.

    Budući da se branjem mandarina za kratko vrijeme može poprilično zaraditi, sve češće se i na Facebook grupama mogu vidjeti oglasi osoba koje žele obavljati taj posao u dolini Neretve.