Proizvodnja kupusa je moguća tijekom cijele godine, a za ranu proizvodnju može da se iskoristi zemljište posle špinata i salate. Na istu površinu kupus se može saditi posle 3-4 godine.
Tijekom zime i ranog proljeća kupus se gaji u zaštićenom prostoru (visokim tunelima i plastenicima).
Za ranu proljetnu proizvodnju najbolje je da se objekat grije. Optimalna temperatura za kupus je 18-20 Celzijevih stupnjeva. Ukoliko je temperatura viša ona usporava obrazovanje glavice.
Prva sjetva
Za sadnju kupusa na otvorenom, prva sjetva počinje tijekom siječnja i veljače u toplim lejama i kontejnerima.
Rasađivanje se obavlja zavisno od vremena sjetve, vremenskih prilika i planiranog plasmana krajem veljače i tijekom ožujka i travnja.
Koliko soli ide na 10L vode za kiseli kupus – ovo je idealan omjer!
U zavisnosti od predusjeva i planiranog roka proizvodnje, zavisi i obrada zemljišta. Za ranu proizvodnju na otvorenom, duboko oranje (na 35-40cm) obavlja se u jesen odmah nakon skidanja usjeva.
Ukoliko se ore u rano proljeće onda se dubina oranja smanjuje na 15-18 cm i zemlijšte se odmah površinski priprema.
Za osnovno đubrenje može da se koristi stajnjak u kombinaciji sa mineralnim đubrivom, a preporuka stručnjaka Mijušković Dragana iz savjetodavne službe je oko 40 tona stajnjaka po hektaru i NPK 8:16:24 ili slične formulacije u količini od 400-500 kg/ha.
Rasad kupusa za gajenje
Rasad kupusa za gajenje u zatvorenom prostoru rasađuje se u fazi sa 3-4 prava lista. Sadi se na rastojanju 50-60 cm između redova i 35-40 cm između biljaka u redu. Poslije sadnje neophodno je da se rasad obilno zalije. Tijekom vegetacije potrebno je zalijevanje na svakih 7-10 dana sa oko 20 litara vode po kvadratu.
U objektu sa grijanjem temperatura se održava na 18-20 stupnjeva za vrijeme sunčanih dana, a oko 15 stupnjeva kada je oblačno.
Noćna temperatura ne bi trebala da bude niža za 4-5 stupnjeva. Ukoliko je riječ o plasteniku bez grijanja, kada je napolju niska temperatura biljke bi trebale da se pokriju agrotekstilom.
Prihrana ranog kupusa
Kupus iznosi dosta hranljivih materija iz zemlje. Hraniva u zemlju se unose osnovnim đubrivom, a zatim kroz dvije prihrane.
Prva prihrana se obavlja 2-3 nedjelje posle sadnje rasada prilikom međuredne obrade i tada se dodaje azotno đubrivo (150-300 kg/ha), a druga pred početak formiranja glavice sa NPK 10:20:30 (200 kg/ha).
Pravilnom ishranom skraćuje se vegetacija, što je izuzetno značajno u proizvodnji ranog kupusa.
U fazi rasada i do trenutka obrazovanja glavice važno je da biljke imaju dovoljnu količinu azota, a u periodu obrazovanja glavice dovoljnu količinu fosfora.
Važna napomena: Ukoliko se kasni prilikom prihrane, velike količine azota u kasnijim fazama mogu produžiti vegetaciju a često i izazivaju pucanje glavica.
U zavisnosti od odabire sorte razlikovaće se i dužina vegetacije. Ona može da se kreće od 55-60 dana, pa do 120 dana.
Autori: dipl. Ing. Radojka Nikolić
dipl. Ing Mijušković Dragan PSSS | Agrosavjet
