Problem slane vode koja već neko vrijeme ugrožava poljoprivrednu proizvodnju u naseljima oko Čapljine uskoro bi mogao biti riješen. Naime, poljoprivrednici s ovog područja već neko vrijeme upozoravaju na činjenicu kako zbog slane vode koja prodire u tlo neke kulture koje su ranije uzgajali više tu ne uspijevaju.
Salinizacija nije više stvar pretpostavki, nego činjenica, tvrde žitelji. Pokazuju to stalna mjerenja na bušotinama u Višićima i povremena u Gnjilištima koje je, prema tim mjerenjima, iako najsjeverniji dio Višićke kasete, najugroženije.
Informaciju o povećanom salinitetu potvrdili su i iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora navodeći kako je u redovitim ispitivanjima uočen povećan sadržaj klorida u Neretvi, ali i na izvorištima pritoka ove rijeke u čapljinskoj općini.
Sponzorirani članak
Uni-Ves-Plast traži više radnika - donosimo detalje natječaja
Dekan Agromediteranskog fakulteta Sveučilišta “Džemal Bijedić” u Mostaru Ahmed Džubur ocijenio je kako postoji više razloga za porast saliniteta u rijeci Neretvi i pritocima, no da je najvažniji povezan s izgradnjom više energetskih objekata u istočnom dijelu Hercegovine zbog kojih je smanjena količina vode u Neretvi.
Problem saliniteta je, osim Čapljine, najizraženiji u Metkoviću i Opuzenu, zbog čega je RH odlučila realizirati projekt postavljanja brane kojim bi se spriječio prodor mora u Neretvu.
Naime, prema pisanju medija iz RH, Vlada Republike Hrvatske ozbiljno je prihvatila pilot-projekt navodnjavanja doline Neretve čija je vrijednost u prvoj fazi procijenjena na oko 20 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta navodnjavanja doline Neretve u svim fazama više od 70 milijuna eura, što će se financirati uglavnom iz kohezijskih fondova EU-a.
Riječ je o projektu službenog naziva “Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog”, koji realiziraju Hrvatske vode u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i kojim će se osigurati preduvjeti za nastavak intenzivne proizvodnje voća, povrća i agruma u dolini Neretve. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić više je puta isticao kako je navodnjavanje strateški važan projekt ne samo za dolinu Neretve već i za cijelu Republiku Hrvatsku.
”Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo je početak navodnjavanja donje Neretve. Projekt je trenutačno u obuhvatu Gloga kod Opuzena, ali uskoro slijedi predio Koševo – Vrbovci u Metkoviću. Veliki dio projekta će se odnositi na branu na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem toku Neretve. Za nas je ovo strateški projekt”, naglasio je župan.
Upravo je brana značajan dio ovog sustava koji, osim navodnjavanja, ima funkciju i obrane doline Neretve od soli, točnije ulijevanja mora u Neretvu za niskih vodostaja. Prema projektnoj dokumentaciji, brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj. Slični sustavi obrane od soli i prodora mora već su viđeni u Nizozemskoj.
Prema pisanju hrvatskih medija, u ovom slučaju radi se o tehnički manje zahtjevnom objektu, zamišljenom kao pokretna konstrukcija, bez građevinskih zahvata u zaštićenom krajoliku. Naručitelj i investitor projekta su Hrvatske vode.
Navedena brana, odnosno pregrada, zamišljena je kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime, kad je prodor mora u Neretvu najveći, fizički sprječava prodor slane vode što omogućava neometano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.
Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se veći tlak, što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke pregrada je spuštena.
