Cijene hrane rastu već 13 mjeseci zaredom, i u BiH najavljuju poskupljenja

564

Novac vrijedi manje nego prije. Dolazi do općeg povećanja roba i usluga. Inflacija se događa u cijelom svijetu. Sve su to posljedice zdravstvene krize prouzročene koronavirusom koja je zahvatila cijeli svijet, a silni “lockdowni”, ograničene mjere, distanciranje… doveli su do gospodarske krize, o čijem konačnom rezultatu možemo samo nagađati, piše Večernji list BiH.

U analizi za Hrvatsku, koja se može primijeniti i na BiH, cijene su u maloprodaji u prosjeku rasle za 1 do 2 posto. Šećer, žitarice i proizvodi od njih skuplji su za više od 5 posto. Ako budu rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Uspješni poduzetnik u poljoprivrednoj branši Branko Bobetić i ne dvoji da slijede nova poskupljenja zbog strahovitog rasta cijena kukuruza, žitarica, čak i slame i sijena.

Poskupljuju čak i slama i sijeno

– Sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika – kaže Večernjakov sugovornik, koji razlog za to vidi i u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje posljednjih godina. Kad je robe manje, potražnja je veća – smatra, između ostalog, Bobetić. Nedavno su i u Seljačkom savezu Federacije BiH potvrdili kako će doći do povećanja cijena.

– Cijena stočne hrane viša je za 35 do 40 posto, a cijene naših proizvoda svinjetine i junetine nikad nisu bile niže. Vjerojatno ćemo morati nešto raditi o tom pitanju jer teško ćemo opstati – kazali su nam u Savezu. Prema statistici FAOstata, cijene hrane u svijetu rastu već 13. mjesec zaredom. Kukuruz je na globalnoj razini u travnju bio skuplji čak 67% nego lani u istom mjesecu. Rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, ali su na razini EU još uvijek 11 posto niže nego u lanjskom travnju. Cijena junećih polovica rasla je 10-ak posto, peradi 8 posto.

Osjeti se pad BDP-a

Također, na cijene proizvoda poput voća i povrća utjecat će i vrijeme, a ono trenutačno ne ide na ruku cijenama. Analitičari navode da je ove godine manje novca u optjecaju, manja je kupovna moć građana, dugo vremena “zatvoreno” gospodarstvo pokušava stati na noge, osjeti se pad BDP-a…

– Činjenica je da su sve zemlje zahvaćene krizom, ali je i činjenica da će se neke zemlje brže oporavljati nego neke druge. Njemačka je, npr., bila veći dio u ovih godinu i nekoliko mjeseci zatvorena, ali će se među prvima izvući iz krize, dok se BiH nije kako treba oporavila ni od ratnih kriza, a kamoli od ovih, gdje trebaju puno uspješnije strategije da bi se situacija normalizirala. Možda ćemo cijelo ovo desetljeće provesti u oporavku od krize i to predstavlja problem.

Međutim, postoje i neke prednosti, a to je da je BiH poljoprivredna zemlja gledajući u globalu, premda smo se od tog zanimanja odmaknuli. Ovo je prilika da se vratimo tome i da pokušamo razvijati poljoprivredu, a samim time prehranjivati i sebe. Također, ovaj rast cijena na globalnoj razini može biti prednost da se u BiH više proizvodi hrane i izvozi vani, a tu je potrebno puno više političkih inicijativa – istaknuo je analitičar s kojim smo razgovarali o ovoj temi.