U austrijskoj pokrajini Tirol, u laboratoriju smještenom u planinskom gradiću Felz, znanstvenici svakog mjeseca testiraju oko 100 uzoraka meda DNK analizom kako bi utvrdili njihov sastav i otkrili moguće krivotvorenje.
Ova metoda, koju trenutno koristi samo nekoliko europskih laboratorija, predstavlja inovaciju u borbi protiv sve raširenijih prevara na tržištu meda.
Naime, tržište meda preplavljeno je lažnim proizvodima, često razrijeđenim vodom ili jeftinim šećernim sirupima, što je protivno zakonodavstvu Europske unije.
46% meda u EU potencijalno krivotvoreno
Između 2021. i 2022. godine čak 46 posto meda testiranog pri ulasku u EU označeno je kao potencijalno krivotvoreno, što je značajan porast u odnosu na 14 posto u razdblju 2015–2017. Većina sumnjivih pošiljki, 74 posto, dolazila je iz Kine, navodi France 24.
Austrijska tvrtka Sinsoma, osnovana 2018. godine, specijalizirala se za DNK testiranja meda i nudi ovu uslugu pčelarima po cijeni od 94 eura za osnovni test. DNK analiza omogućava otkrivanje biljaka koje su pčele posjećivale, jer med sadrži DNK tragove iz okruženja u kojem je proizveden.
Ako uzorak sadrži DNK biljaka poput riže ili kukuruza, koje pčele ne posjećuju, to ukazuje na neprirodnu mješavinu i moguću prevaru. Uz to, pčelari dobivaju QR kod koji potrošačima omogućava uvid u biljne vrste prisutne u medu, čime se povećava transparentnost.
Jeftini lažni med uništava domaće pčelare
Lažni med ne samo da vara potrošače već i ozbiljno ugrožava egzistenciju domaćih pčelara, koji se teško mogu natjecati s jeftinim uvoznim proizvodima, često mješavinama iz više zemalja.
“Nemamo nikakve šanse”, rekao je Matijas Kopetzki, vlasnik tvrtke Wiener Bezirksimkerei, koja održava do 350 košnica u Beču.
Europska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik meda, donijela je prošle godine direktivu prema kojoj će od sredine 2026. etikete na medu morati sadržavati točnu zemlju porijekla, a ne samo oznaku “mješavina meda iz EU i izvan EU”.
Novo pravilo o porijeklu
Pčelari poput Kopetzkog nadaju se da će novo pravilo podići svijest potrošača. Bruxelles je, inače, također uspostavio grupu stručnjaka s mandatom do 2028. godine, kako bi “uskladili metode za otkrivanje krivotvorenja meda i omogućili praćenje proizvoda do proizvođača ili uvoznika”.
Što se tiče DNK analize, ona može otkriti mnoge vrste prevara, no stručnjaci upozoravaju da nije savršena i da je potrebna rigorozna validacija i standardizacija metoda na razini EU.
Korina Valinger iz Sinsome naglašava da se tehnologija mora stalno razvijati jer i krivotvoritelji neprestano usavršavaju svoje metode, prenosi Dnevno.hr.
“To je uvijek neka vrsta problema – i to važi i na nivou EU”, rekla je.
“Ako uvijek čekate dok ne budete mogli koristiti standardizirani metod za otkrivanje lažnog meda, onda ćete stalno kaskati za krivotvoriteljima”, dodala je.
