back to top

Uz ovu metodu za otkrivanje lažnog meda prevaranti više nemaju šanse

1892

U austrijskoj pokrajini Tirol, u laboratoriju smještenom u planinskom gradiću Felz, znanstvenici svakog mjeseca testiraju oko 100 uzoraka meda DNK analizom kako bi utvrdili njihov sastav i otkrili moguće krivotvorenje.

Ova metoda, koju trenutno koristi samo nekoliko europskih laboratorija, predstavlja inovaciju u borbi protiv sve raširenijih prevara na tržištu meda.

Naime, tržište meda preplavljeno je lažnim proizvodima, često razrijeđenim vodom ili jeftinim šećernim sirupima, što je protivno zakonodavstvu Europske unije.

Sponzorirani članak

FOTO | Kala-Komerc otvorio showroom u Čapljini: Ekskluzivna vina i vrhunska pića sada na jednom mjestu

Tvrtka Kala-Komerc d.o.o. iz Čapljine, prepoznatljiva po dugogodišnjem radu u području veleprodaje i distribucije alkoholnih i bezalkoholnih pića, svojim je klijentima i partnerima ponudila novu uslugu – moderan showroom u... Pročitaj više

46% meda u EU potencijalno krivotvoreno

Između 2021. i 2022. godine čak 46 posto meda testiranog pri ulasku u EU označeno je kao potencijalno krivotvoreno, što je značajan porast u odnosu na 14 posto u razdblju 2015–2017. Većina sumnjivih pošiljki, 74 posto, dolazila je iz Kine, navodi France 24.

Austrijska tvrtka Sinsoma, osnovana 2018. godine, specijalizirala se za DNK testiranja meda i nudi ovu uslugu pčelarima po cijeni od 94 eura za osnovni test. DNK analiza omogućava otkrivanje biljaka koje su pčele posjećivale, jer med sadrži DNK tragove iz okruženja u kojem je proizveden.

Ako uzorak sadrži DNK biljaka poput riže ili kukuruza, koje pčele ne posjećuju, to ukazuje na neprirodnu mješavinu i moguću prevaru. Uz to, pčelari dobivaju QR kod koji potrošačima omogućava uvid u biljne vrste prisutne u medu, čime se povećava transparentnost.

Jeftini lažni med uništava domaće pčelare

Lažni med ne samo da vara potrošače već i ozbiljno ugrožava egzistenciju domaćih pčelara, koji se teško mogu natjecati s jeftinim uvoznim proizvodima, često mješavinama iz više zemalja.

“Nemamo nikakve šanse”, rekao je Matijas Kopetzki, vlasnik tvrtke Wiener Bezirksimkerei, koja održava do 350 košnica u Beču.

Europska unija, kao drugi najveći svjetski uvoznik meda, donijela je prošle godine direktivu prema kojoj će od sredine 2026. etikete na medu morati sadržavati točnu zemlju porijekla, a ne samo oznaku “mješavina meda iz EU i izvan EU”.

Novo pravilo o porijeklu

Pčelari poput Kopetzkog nadaju se da će novo pravilo podići svijest potrošača. Bruxelles je, inače, također uspostavio grupu stručnjaka s mandatom do 2028. godine, kako bi “uskladili metode za otkrivanje krivotvorenja meda i omogućili praćenje proizvoda do proizvođača ili uvoznika”.

Što se tiče DNK analize, ona može otkriti mnoge vrste prevara, no stručnjaci upozoravaju da nije savršena i da je potrebna rigorozna validacija i standardizacija metoda na razini EU.

Korina Valinger iz Sinsome naglašava da se tehnologija mora stalno razvijati jer i krivotvoritelji neprestano usavršavaju svoje metode, prenosi Dnevno.hr.

“To je uvijek neka vrsta problema – i to važi i na nivou EU”, rekla je.

“Ako uvijek čekate dok ne budete mogli koristiti standardizirani metod za otkrivanje lažnog meda, onda ćete stalno kaskati za krivotvoriteljima”, dodala je.