Oštra zima, kasni mraz, suša i tuča udarali po agraru, spas u ‘svaštarenju’

1477

Na čapljinskom području i u cjelini južnoj Hercegovini ovo nije samo godina požara, nego i problema u poljoprivredi. Nižući nedaće, poljoprivrednici će reći kako je godina započela za mediteranske kulture ubitačno suhom i oštrom zimom, piše Večernji list BiH. Potom je koncem travnja došao kasni mraz koji je, u cjelini, nanio velike štete, a zatim su stigli suša i grad. Kako to izgleda iz kuta samih proizvođača, govori Slavko Korda, direktor tvrtke “Dominant” iz Gabela Polja.

“Početak godine s dugotrajnim niskim temperatura nanio je štete na agrumima, tko ih ima, i na sadnom materijalu koji je u kontejnerima. U stvari, cijela vegetacija je patila zbog suhog vremena i niskih temperatura. Onda se nastavilo s relativno ugodnim vremenom za proljeće, do onog uskrsnog mraza kada se temepratura spustila do minus četiri, minus pet Celzijevih stupnjeva, kako gdje. To je prouzročilo štetu na cvjetovima i mladim plodovima, a ostavilo velike posljedice na cjelokupnu vegetaciju. Poslije je zavladala suša, da bi početkom kolovoza još i ‘krupa’ ostavila svoj ožiljak u proizvodnim rajonima, koja je zahvatila Gabelu Polje, Gabelu, Višiće, Čeljevo…, odnosno kuda je prošla, ostavila je vidnog traga na proizvodnju na otvorenom. Bez dvojbe, ovo je jedna od težih godina za raditi, naravno, kada imate disperziranu proizvodnju, kad imate više kultura, možete nekako preživjeti, ustvari, morate naučiti kako preživjeti.

– Onda bi vaša poruka svima koji se bave agrarom, da pojednostavljeno kažemo, bila – treba svaštariti?

– Svaštarenje je najgori oblik proizvodnje jer se tu čovjek izgubi, ne može se specijalizirati, nisu stručnjak za sve oblasti. Pomalo lutaš u svemu, ali to je na ovakve godine i ovakvo stanje u okruženju, odnosno uređenu države i tržišta kao što je naše, jedini način preživljavanja.

– Godina bi se mogla podijeliti na tri dijela, oštra i suha zima, kasni mraz, te sušno ljeto i tuča za rijetkih padalina, je li kasni mraz utjecao na rasadničarsku proizvodnju?

– Što se tiče rasadničarske proizvodnje, tu nije bilo većih šteta od mraza 22. travnja. Više je problem ljetne proizvodnje bila dugotrajna suša, iako mi imamo sustav navodnjavanja u svim svojim proizvodnjama, uglavnom kap po kap, dakle, nismo imali problema što se tiče suše, ali, svejedno, vrelina i žestina sunca utjecali su na progaranje plodova, a bilo je i drugih štetnih posljedica.

– Umanjena je proizvodnja, što je ostalo trpjelo je i još trpi od suše i žege, a u sve nedaće se umiješala i tuča, lepeza nedaća se kompletirala?

– Tako je to u agraru, tu noć kad je padala ‘krupa’ poharala je sve ono što je bilo na njezinom putu. Bilo je po sedam, osam, deset udaraca po sadnici, što je ostavilo posljedice, posebno gdje su rjeđe sadnice, tamo gdje je gustiš štete su manje, dok je na lozi gdje su bitna dva donja puta šteta zanemariva, ona će svoje ispraviti.

U globalu, tuča je uništila polovicu rasadničke proizvodnje. Bio je to presjek stanja u jednoj od vodećih južno-hercegovačkih tvrtki iz oblasti poljoprivrede, koja ima tridesetak stalno zaposlenih, a čije poslovanje spašavaju proizvodnja lubenica i drvene ambalaže. U svakom slučaju, na ovakvoj sezoni nije lako osigurati novac za plaće. Uz spomenute štete koje su pogodile područja s najintenzivnijom poljoprivredom u brdskom dijelu, ne samo čapljinske nego i ostalih općina juga Hercegovine, od Popova do Ljubuškog polja, nastanjeni su i doskora nezamislivi problemi, invazija divljih životinja na grožđe i usjeve.

Događa se i ono što je doskora bilo nezamisivo, ptice uništavaju nasade paprika roga, lisice, jazavci, kune i slična divljač, pored grožđa i voća jedu i povrće. Jednostavno, ovo je godina koju će poljoprivrednici juga Hercegovine rado zaboraviti, što se tiče prinosa, odnosno prihoda, a što se tiče šteta, dugo će je pamtiti.