Orezivanje voćnih kultura predstavlja jednu od ključnih pomotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji, čija pravilna primjena ima direktan utjecaj na morfogenetske procese, produktivnost i dugoročnu vitalnost biljke.
Ova intervencija ne utječe samo na formiranje željenog uzgojnog oblika, već i na prostorni raspored rodnog i prirastnog drveta, efikasnost fotosintetske aktivnosti i mikroklimatske uvjete unutar krošnje.
Time orezivanje dobija centralno mjesto u strategiji upravljanja rodnim potencijalom, posebno u intenzivnim sustavima proizvodnje.
Istraživanja
Suvremena istraživanja iz oblasti voćarstva naglašavaju da pravilno određivanje termina orezivanja ima jednak značaj kao i sama tehnika izvođenja orezivanja.
Tkivo voćke, iako u fazi zimskog mirovanja, ostaje metabolički aktivno i osjetljivo na stresne uslove okoline. Ekstremno niske temperature povećavaju krtost, dovode do promjena osmotskog pritiska u ćelijama i smanjuju elastičnost drveta, što povećava rizik od većih rana i usporenog procesa kalusiranja.
Nasuprot tome, previsoke zimske temperature mogu inducirati parcijalnu deaklimatizaciju, aktivaciju kambija i ranu diferencijaciju pupoljaka, čineći biljku osjetljivijom na kasnije niske temperature.
Usklađivanje orezivanja sa povoljnim temperaturnim i meteorološkim uvjetima predstavljaju ključni tehnološki preduvjet uspješnog izvođenja ove pomotehniče mjere.
Minimalna i maksimalna temperatura za orezivanje
- Optimalna temperatura za zimsko orezivanje: od –5°C do +5°C.
- Donja granica za siguran rad: orezivanje se ne preporučuje ispod –7°C, dok je za koštičave vrste prag oko –5°C.
- Gornja granica: temperature iznad +10°C mogu potaknuti prerano kretanje sokova.
Razlike u odnosu na voćne vrste
- Jabučaste vrste (jabuka, kruška, dunja) dobro podnose zimsko orezivanje i optimalne temerature za orezivanje su oko -5 °C do +5 °C za zimsko orezivanje
- Koštičave vrste – šljiva, trešnja, višnja su osetljivije na hladnoću, optimalne temerature za orezivanje su oko -2 °C do +5 °C za zimsko orezivanje i orezuju se krajem zime, dok breskva, nektarina i kajsija se orezivanje kada temperature prelaze nekoliko stupnjeva iznad nule.
- Jagodičaste vrste (malina, kupina): orezivanje pri temperaturi od 0°C do +10°C.
Utjecaj vremenskih uslova na orezivanje voća
Vremenski uvjeti imaju presudan utjecaj na kvalitet i fiziološku reakciju biljke na orezivanje. Orezivanje treba izbjegavati tijekom kiše, magle ili povećane vlažnosti zraka, jer takvi uvjeti pogoduju širenju gljivičnih i bakterijskih patogena, što može dovesti do infekcije svježih rezova i usporenog zarastanja tkiva.
Radovi se najbolje obavljaju tijekom suhog, stabilnog i hladnog dana, bez jakog vjetra, kada je rizik od oštećenja manji, a zarastanje rana efikasnije.
Poslije jačih mrazeva preporučljivo je sačekati nekoliko dana stabilnijeg vremena, kako bi se omogućila regeneracija tkiva i smanjila mogućnost pucanja grana usled temperaturnih stresova.
Pri planiranju orezivanja važno je uzeti u obzir i fazu razvoja biljke, jer kombinacija povoljnih vremenskih uvjeta i pravilne faze rasta osigurava najbolju fiziološku reakciju i optimalan kvalitet budućeg roda.
Preporuke za dobru praksu orezivanja
Pored navedenih operativnih smjernica, od izuzetne je važnosti da se proces orezivanja promatra kao integrirani segment ukupnog sustava upravljanja zdravljem i produktivnošću voćnjaka.
Preporuka je da se razvija kontinuirani monitoring fiziološkog stanja stabala, uključujući vizualnu procjenu vitalnosti rodnog drveta, intenziteta bujnosti i stepena opterećenosti rodom, kako bi intenzitet orezivanja bio zasnovane na realnim pokazateljima stanja biljke.
Poželjno je da se orezivanje izvodi tako da se uspostavi optimalan odnos između vegetativnog i generativnog potencijala, uz težnju ka postizanju ujednačene rodnosti iz godine u godinu.
Dodatno, voćari bi trebali voditi računa o sanitarnim aspektima orezivanja, jer pravilan način izvođenja reza i higijena alata značajno utiču na smanjenje rizika od prodora fitopatogenih mikroorganizama.
Redovna dezinfekcija makaza i pila, uklanjanje zaraženog ili oslabljenog drveta i odvojeno odlaganje takvog materijala doprinose ukupnoj fitosanitarnoj stabilnosti zasada.
Na što treba paziti?
Prilikom oblikovanja krošnje potrebno je nastojati da se osigura ravnomjerna osvijetljenost i dobra cirkulacija zraka, što izravno utječe na proces fotosinteze, sazrijevanje rodnih pupoljaka i smanjenje intenziteta gljivičnih infekcija.
Također se preporučuje primjena principa minimalnog stresa, odnosno izbjegavanje pregrubih rezova koji mogu narušiti fiziološku stabilnost stabla. U tom kontekstu, pravovremeno izvođenje rezidbe, uz uvažavanje temperaturnih i fenoloških uslova, omogućava brže kalusiranje i regeneraciju tkiva.
Pridržavajući se svega navedenog orezivanje prerasta u rutinsku agrotehničku operaciju koja dugoročno osigurava visok prinos, stabilan kvalitet ploda i dugovječnost voćnog zasada.
Izvor: Pssrs.net
