Tijekom zime kada vladaju prehlade, virusi i gripa, mnogi posežu za tradicionalnim “lijekovima” kao što su bijeli luk i slanina, vjerujući da će im pomoći da ublaže simptome.
Međutim, što o tome kažu znanstvena istraživanja i stručnjaci?
Brojna istraživanja pokazuju da bijeli luk zaista može imati pozitivan učinak na imunološki sustav.
Prema studiji objavljenoj u Journal of Nutrition, aktivni spojevi u bijelom luku, posebno organsko jedinjenje – alicin, mogu podstaći aktivnost određenih imunoloških ćelija i pomoći u borbi protiv infekcija.
Novije studije takođe pokazuju da redovno konzumacija belog luka može da smanji rizik od određenih vrsta karcinoma. Dodatno, znanstvenici su otkrili da može pomoći i u reguliranju krvnog pritiska i smanjenju nivoa lošeg kolesterola u krvi.
Kada se bijeli luk zdrobi ili nasjecka, stvara se jedinjenje – alicin koji ima antimikrobna svojstva. Istraživanja pokazuju da može da smanji simptome prehlade i gripe, skraćuje trajanje bolesti, pojačava aktivnost NK ćelija (natural killer cells) koje su važne za imunitet, te ima protuupalna svojstva.
Koliko beli luk treba konzumirati?
Studije ukazuju da je optimalna doza svežeg belog luka 2-3 dnevno. Važno je napomenuti da kuhanje može da smanji njegova lekovita svojstva, pa je najbolje konzumirati ga sirovog ili lagano pripremljenog.
Da li je slanina stvarno lekovita?
Uprkos popularnom verovanju, nema znanstvenih dokaza koji bi potvrdili da slanina može da pomogne u prevenciji ili liječenju virusnih infekcija. Štoviše, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da prekomerno konzumiranje prerađenog mesa može biti štetno za zdravlje.
Nedavna istraživanja pokazuju da redovno jedenje slanine može da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Također, visok sadržaj zasićenih masnoća u slanini može da uzrokuje razvoj upalnih procesa u organizmu.
Zašto se vjeruje u lekovitost slanine?
Vjerovanje u ljekovita svojstva slanine verokatno potiče iz činjenice da sadrži visok udio proteina, bogata je vitaminima B grupe, te ima visok energetski sadržaj.
Međutim, negativni učinci redovnog konzumiranja slanine nadmašuju potencijalne koristi.
Što kažu stručnjaci?
Prema najnovijim istraživanjima, bijeli luk može biti koristan dodatak ishrani tijekom sezone prehlada i gripe, ali nije čudotvoran lijek.
Liječnica Sussane Percival s Univerziteta na Floridi naglašava da je njegovo djelovanje preventivno i umjereno – može pomoći u smanjenju težine simptoma, ali neće spriječiti zarazu.
Dok za bijeli luk postoje naučni dokazi o njegovom pozitivnom učinku na imunitet, za slaninu takvi dokazi ne postoje.
Najbolja prevencija protiv virusnih infekcija ostaje zdrava i uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna i održavanje higijene.
Izvor: B92
U slučaju bolesti, uvek je najbolje posavjetovati se s liječnikom umesto oslanjanja isključivo na narodne lijekove. Važno je napomenuti da prirodni lijekovi mogu biti korisna dopuna, ali ne i zamjena za konvencionalnu medicinu. Također je ključno razumjeti da svaki organizam različito reaguje na određene namirnice i dodatke ishrani. Stoga je individualni pristup zdravlju i prevenciji bolesti od izuzetne važnosti.
